POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Antonin, Marko Aurelije Karakala → Karakala
Antonin, Marko Aurelije Komod → Komod
antrustioni (latinski: antrustiones od franačkog trust zaštita), članovi vojne pratnje merovinških i franačkih vladara, poglavito značajni u vrijeme osnivača franačke države → Klodviga. Sustav antrustionata smatra se pretečom vazaliteta.
Antunović, Ivan, hrvatski preporoditelj, biskup i pisac (Kunbaja kraj Bácsalmása, 19. VI. 1815 – Kalocsa, 13. I. 1888). Veliki prepošt kaločki i naslovni biskup (od 1876). Zamjenjujući nadbiskupa Lajosa Haynalda, više godina upravljao Kaločko-bačkom nadbiskupijom.… Nastavi čitati →
Anžuvinci (Anjou), vladarska dinastija nazvana po francuskoj pokrajini Anjou u kojoj se nalazilo središte njezina francuskog posjeda. Osnivač dinastije je Karlo I., mlađi brat francuskoga kralja Luja IX., koji je 1266. na papinski poziv osvojio Južnotalijansko kraljevstvo… Nastavi čitati →
Anjou, francuska dinastija, nazvana prema istoimenoj povijesnoj pokrajini. → Anžuvinci
Anjou, francuska povijesna pokrajina na području današnjeg departmana Maine-et-Loire i dijelova departmana Indre-et-Loire, Mayenne i Sarthe. Ranosrednjovjekovna grofovija. Odvjetci grofovske obitelji Anjou postali su vladari triju različitih prijestolja (engleskoga, napuljskoga i hrvatsko-ugarskoga). Utemeljitelj dinastije grofova od Anjou je potknežin… Nastavi čitati →
Anjou-Plantagenet, vladarska dinastija u Engleskoj 1154–1399. (od Henrika II. do Richarda II.). Započela vladati dolaskom na englesko prijestolje Henrika II., sina grofa Geoffreya V. Anjou-Plantageneta (1154). Henriku su pripali francuski feudi Anjou, Maine, Touraine, Normandija i Bretagne;… Nastavi čitati →
Apahida, nekropola žarnih ukopa transilvanskih Kelta u blizini Cluja u Rumunjskoj. Osim nekropole, u Apahidi su nađena dva bogato opremljena groba iz sredine i druge polovice V. stoljeća sa zlatnim grobnim prilozima koji upućuju na snažan utjecaj nomadskih umjetničkih krugova Atilina kraljevstva.
Apameja, antički grad na rijeci Orontu, Sirija. Drevno naselje Farnake (poslije Pela) Seleuk I. je u ←IV. stoljeću proširio i nazvao Apamejom. Razoreno tijekom provale Sasanida Hosroea II. (VII. stoljeće). Obnovljeni grad stradao je u potresu 1152. Antički i… Nastavi čitati →
apaturije, trodnevna svetkovina u antičkoj Ateni u čast Atene i Hefesta na kojoj su građani upisivali svoju djecu u bratstva (fratrije).
Apijan (latinski: Appianus), rimski povjesničar (Aleksandrija, II. stoljeće – ?). Podrijetlom Grk. Carski prokurator Egipta. Autor Rimske povijesti (od 24 sačuvano 11 knjiga) na grčkom jeziku. Zasebnu cjelinu čine osvrti na povijest pojedinih naroda do njihova uključivanja u sastav Rimskog… Nastavi čitati →
Apije Klaudije Slijepi → Klaudije
Apolodor Atenjanin, grčki povjesničar (←II. stoljeće). U djelu Pregled vremena iznio kronološki pregled povijesnih zbivanja od Trojanskog rata do njegova vremena (sačuvano u fragmentima). Neispravno mu se pripisuje i najpoznatiji grčki mitografski priručnik Biblioteka.
Apolonija (grčki: Apollōnia), antički grad kraj današnjeg naselja Pojane u Albaniji. Korintska kolonija; od ←229. pod zaštitom Rima. Gospodarsko (Via Egnatia) i kulturno središte; glasovita škola govorništva. Ostaci antičkog graditeljstva (Apolonov hram s akropolom, kazalište) i skulpture. Samostan iz XIV. stoljeća.
Apolonija, antički grad u Traciji na Crnome moru, kolonija Milećana. U antičko doba svetište boga Apolona. Danas grad Sozopol u Bugarskoj.
Appomattox, selo u SAD-u, država Virginia. Mjesto kapitulacije vojske Juga u Američkom građanskom ratu 9. IV. 1865.
Apponyi, Albert, grof, mađarski diplomat i političar (Beč, 29. V. 1846 – Ženeva, 7. II. 1933). Vođa Nacionalne stranke 1891–99, kada se pridružio vladajućoj Liberalnoj stranci. Predsjednik Ugarskog sabora 1901–03. Član Odbora petorice, pregovarao s… Nastavi čitati →
Apraksin, Fjodor Matvejevič, ruski admiral (?, 1661 – Moskva, 21. XI. 1728). Suradnik Petra Velikog; pridonio modernizaciji ruske ratne flote. Tijekom rusko-švedskog Sjevernog rata na području Baltičkoga mora izvojevao nekoliko pobjeda. Zapovjednik ruske flote 1722–23. u ratu s Perzijom.
Apraksin, Stjepan Fjodorovič, ruski general (?, 10. VIII. 1702 – 17. VIII. 1760). Istaknuo se u Sedmogodišnjem ratu (pobjeda nad Prusima kod Grossjägersdorfa 1757). Osumnjičen da je primao mito od pruskoga kralja Fridrika II. Velikog; umro u tamnici.
