POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Čengići, feudalna obitelj turskog podrijetla. U Bosni djeluju od XVI. stoljeća. Dali više upravljača i vojnih zapovjednika: Ali-paša, bosanski alajbeg, sandžak-beg Hercegovačkoga i Zvorničkoga sandžaka (od 1650), poražen prilikom provale u Hrvatsku kraj Jurjevih stijena (1663). Bećir-paša,… Nastavi čitati →
Čepin, naselje i središte istoimene općine, Osječko-baranjska županija, Slavonija, 11 km jugozapadno od Osijeka. Leži na 94 m nadmorske visine. Naselje ima 9500, a općina 11 599 stanovnika (2011). Uz cestu i željezničku prugu Osijek–Vrpolje, uz paneuropski cestovni koridor… Nastavi čitati →
červonec (ruski), ruski zlatnik, kovan po uzoru na nizozemske zlatnike do 1867; također, novčanica sa zlatnom podlogom (izdana 1922).
Česma ili Čazma, rijeka u središnjoj Hrvatskoj, duga 124 km, porječje 2608 km2. Lijevi pritok Lonje. Nastaje na južnim padinama Bilogore od nekoliko izvorišnih potoka, a u Lonju utječe kod sela Okoli, oko 10 … Nastavi čitati →
Česmički, Ivan ili Jan Panonac (Ianus Pannonius, Jan Panonije), hrvatski znanstvenik, humanist i pjesnik (? Česmica, kraj Čazme, 29. VIII. 1434 – Medvedgrad, kraj Zagreba, 30. XI. 1472). Školovao se u Ferrari i Padovi i… Nastavi čitati →
četnici 1. Pripadnici postrojbe koja se bori u četi; hajduci, panduri i sl. 2. Pripadnici srpskih vojnih ili poluvojnih skupina, koje je u raznim prigodama ustrojila srpska vlast, s ciljem da terorističkim akcijama nad nesrpskim stanovništvom djeluju u cilju ostvarenja… Nastavi čitati →
četveropreg, kola na 2 kotača koja vuku 4 konja; u antičkih naroda služila za utrke i u svečanostima; kvadriga (latinski: quadriga).
četvorni hvat (čhv), stara mjerna jedinica ploštine zemljišta, austrougarskoga podrijetla. Iznosi 3,596652 m2. Izveden je iz jedinice duljine – hvat. Upotrebljavao se kao katastarska jedinica u zemljama Austro-Ugarske Monarhije. Zamijenjen metričkim jedinicama 1873. (u austrijskom dijelu monarhije), tako… Nastavi čitati →
čiftluk (čitluk, čifluk) (turski: çiftlik), zemljišni posjed u Osmanskom Carstvu obradiv parom volova (8–17,5 ha). Isprva u državnom posjedu; od XVI. stoljeća privatiziran. Pretvaranje → timara i zeameta u čiftluk (čiftlučenje) uzrokovalo je pogoršavanje položaja seljaka.
Čilipi, naselje u sastavu općine Konavle, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz jugozapadni rub Konavoskoga polja, 22 km jugoistočno od Dubrovnika; 933 stanovnika (2011). Međunarodna zračna luka Dubrovnik (1962). Poljodjelstvo (vinova loza, nar, maslina). Župna crkva sv. Nikole (XIX. st.),… Nastavi čitati →
činžene zemlje, izvanselišni dijelovi posjeda koji su činženjacima (cenzualistima) predavani na uporabu uz obvezu plaćanja daće činž (njemački: Zins; latinski: census danak) u naturi ili novcu. Zakonom Hrvatskog sabora činžene zemlje su otkupljene 1876.
Čitluk, gradić u zapadnoj Hercegovini, BiH, 2616 stanovnika (1991). Leži uz cestu Mostar–Ljubuški, 18 km jugozapadno od Mostara. Uzgoj duhana, vinove loze (blatina i žilavka), šampinjona; stočarstvo. Industrija (drvna, tekstilna, elektrotehnička) U okolici bogata ležišta boksita. Župna… Nastavi čitati →
Čizmić, Ivan, hrvatski povjesničar (Zadvarje, 28. VIII. 1934). Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1973). Zaposlen u Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Proučava povijest hrvatskog iseljeništva. Glavna djela: Iz Dalmacije u Novi Zeland, 1981; Hrvati u životu Sjedinjenih… Nastavi čitati →
Čojbalsan, Horlogijn, mongolski političar i maršal (Cecen-han, 8. II. 1895 – Moskva, 26. I. 1952). Jedan od osnivača Mongolske narodne partije (1921); član njezina Centralnoga komiteta i prvi sekretar (do 1952). Vrhovni zapovjednik mongolske revolucionarne vojske (1924–28); od 1930.… Nastavi čitati →
Črnčić (Crnčić), Ivan, hrvatski povjesničar i kroatist (Polje na Krku, 2. V. 1830 – Rim, 7. I. 1897). Doktorirao teologiju u Beču (1861). Tajnik Krčke biskupije (1861), u Rimu kanonik crkve sv. Jeronima i ravnatelj… Nastavi čitati →
Črnko, Franjo (Ferenc), hrvatski kroničar (XVI. stoljeće), komornik → Nikole Šubića Zrinskog. Autor spisa Podsjedanje i osvojenje Sigeta, prevedenoga na više jezika, koji je važan izvor za proučavanje sigetske opsade (1566).
Čubrilović, Vaso, srpski povjesničar i političar (Bosanska Gradiška, 13. I. 1897 – Beograd, 11. VI. 1990). Sudionik → Sarajevskog atentata 1914; u zatvoru do 1918. Član lijevoga krila Zemljoradničke stranke; nakon 1945. ministar u… Nastavi čitati →
Čudomirići, hrvatski plemićki rod, pripadali “plemićima 12 plemena Hrvatskoga Kraljevstva”. Sudjelovali pri izboru Kolomana za hrvatskoga kralja (1102). Sjedište Čudomiršćina u Lučkoj županiji; ogranci u Lici i na Rabu. Tijekom turskih provala u XV. stoljeću iseljavaju na sjever. Posljednji spomen početkom XVI. stoljeća.
Čupor Moslavački, hrvatsko-ugarska plemićka obitelj iz roda Monoszló (nazvanom po njihovu temeljnom posjedu Moslavini). Spomen od XIV. stoljeća. Istaknuti članovi: Nikola, kaločki (1349) i ostrogonski (od 1350) nadbiskup; Demetrije (umro 1468), đurski, kninski i zagrebački biskup; Pavao,… Nastavi čitati →
ćehaja (turski: kehaya od arapskog: ketḫudā) 1. Upravitelj imanja (na dvoru cara ili kod spahije). 2. Vezirov zastupnik ili zamjenik. 3. Starješina sela, emafa (ceha), naselja, varoši.
