POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Ćuprilići (turski: Köprülüler), obitelj albanskog podrijetla iz koje je u XVII. i XVIII. stoljeću poteklo nekoliko istaknutih državnika Osmanskog Carstva. Osnivač je Mehmed (1585–1661), veliki vezir (1656–61), provoditelj upravnih reformi, osnivač knjižnice Köprülü u Carigradu. Njegov je sin Ahmed,… Nastavi čitati →
Ćuz (Chius, Chuz, Chuuz, Csúz), Ivan, hrvatsko-dalmatinski ban (?, 1331 – ?, 1380/81). Odvjetak ugarske plemićke obitelji. Hrvatski ban 1356–58. Predvodio postrojbe Ludovika I. Anžuvinca u ratu s Mlečanima; 17. XII. 1357. osvojio Zadar. Zaslužan što su dalmatinski… Nastavi čitati →
D’Annunzio, Gabriele, talijanski književnik i političar (Pescara, 12. III. 1863 – Gardone Riviera, 1. III. 1938). Jedan od vodećih talijanskih književnih te kulturnih i političkih ličnosti na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, kao i… Nastavi čitati →
Dabiša, Stjepan, bosanski kralj (?, prva polovina XIV. stoljeća – ?, 8. IX. 1395). Vladao 1391–95. Đakovačkim sporazumom (1393) priznao kralja Sigismunda za vrhovnoga gospodara i svojega nasljednika u Bosni. Nakon poraza hrvatskoga plemstva kraj Dobora (1394)… Nastavi čitati →
Dacija (latinski Dacia), rimska provincija (107–271) na području Sedmogradske u današnjoj Rumunjskoj. Nastanjena tračkim → Dačanima. U razdoblju prije dospjeća pod rimsko vrhovništvo samostalna država koja se prostirala od Mađarske do Crnog mora.
Dačani (latinski: Daci), trački narod, srodni Getima. Njihova plemena (Anarti, Apuli, Buri, Saci i dr.) obitavala su na području današnje Rumunjske između Dunava i Karpata. Neki savezi dačkih plemena ratovali su u ←III. stoljeću protiv helenističkih vladara i njihovih najamnika… Nastavi čitati →
daće, opći naziv za brojne i raznovrsne obveze u feudalnim vremenima prema vladaru, Crkvi i feudalcu. Kmetske (urbarijalne) daće bile su naturalne (dio proizvoda), radne (tlaka, kuluk) ili novčane. U ranijim razdobljima feudalizma pretežne su naturalne i radne daće,… Nastavi čitati →
Dadić, Žarko, hrvatski matematičar i povjesničar znanosti (Split, 11. VII. 1930). Voditelj Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu, sveučilišni profesor u Zagrebu i Splitu, redoviti član HAZU. Bavi se poviješću matematike, fizike i astronomije… Nastavi čitati →
Dagobert I., franački vladar (?, 605 – Saint-Denis, Francuska, 19. I. 639). Sin Klotara II. Vladar Austrazije od 623. i Neustrije od 629. Učvrstio središnju vlast i suzbio moć lokalnih plemića; poticao razvoj trgovine i obrta.… Nastavi čitati →
Dagobert II., kralj Austrazije (?, oko 650 – kraj Stenaya, Lotaringija, 23. XII. 679). Sin Sigiberta III. Nakon očeve smrti (656) poslan u irski samostan, a vlast je preuzeo dotadašnji majordom Hildebert Usvojeni. Zavladao 676. Vjerojatno… Nastavi čitati →
Dagobert III., franački kralj (?, 699 – ?, 715. ili 716). Godine 711. naslijedio oca Hildeberta III. Tijekom njegove vladavine državom je upravljao austrazijski majordom Pipin II. Heristalski.
dahije (staroturski: dai prisvajač, uzurpator, nasilnik ili dajy junak), naziv za janjičarske glavare koji su 1801. ubili vezira Hadži-Mustafu u Beogradu i zavladali Srbijom. Poslije označava i druge predstavnike turske vlasti.
Dahlmann, Friedrich Christoph, njemački povjesničar i političar (Wismar, 18. V. 1785 – Bonn, 5. XII. 1860). Profesor na sveučilištima u Kielu (1812), Göttingenu (1829) i Bonnu (1842). Nakon što je hanoverski kralj Ernst August ukinuo… Nastavi čitati →
Dalberg, Karl Theodor von, izborni nadbiskup Mainza, natkancelar Svetoga Rimskog Carstva (Herrnsheim, Njemačka, 8. II. 1744 – Regensburg, 10. II. 1817). Podupirao Ligu vladara osnovanu 1785. Godine 1803. dobio je kneževine Aschaffenburg i Regensburg, te… Nastavi čitati →
Dalimilova kronika, prva češkim jezikom pisana kronika; nastala u prvim desetljećima XIV. stoljeća. Nazivana i Češka ili Boleslavova kronika. Sačuvana u 14 rukopisa; prvi put tiskana 1620. Vjerojatno je njezin autor praški biskup Hynek Žák iz Dube.… Nastavi čitati →
Dalmacija, jedna od najstarijih povijesno-geografskih regija uz istočnu obalu Jadrana; tijekom povijesti znatno je mijenjala prostorni obuhvat (rimska, bizantska, venecijanska, austrijska). U granicama Republike Hrvatske obuhvaća oko 12 000 km2 s oko 860 000 stanovnika i… Nastavi čitati →
Dalmatinska Hrvatska, u historiografiji naziv za ranosrednjovjekovno područje nastalo poslije hrvatske doseobe s prvotnim prostorom između Velebita i rijeke Cetine; predstavljalo polaznu točku u ustroju hrvatske države. Od VII. do IX. stoljeća u sastav Dalmatinske Hrvatske uključuju se i… Nastavi čitati →
Damjan Desinjin, zadarski knez (umro oko 1199). Kao nositelj kneževske vlasti u Zadru spominje se 1183. Sklopio (1188) protumletački savez s Pisom; 1190. porazio mletačku ratnu flotu kraj otoka Pašmana; iste godine sklopio mir s Rabljanima.
Damon i Fintija (grčki: Dámōn kai Phintías), pitagorovci iz Sirakuze. Živjeli vjerojatno u ←IV. stoljeću. Čuveni kao uzor odanog prijateljstva. Kada je Damona kao urotnika osudio sirakuški tiranin Dionizije na smrt, želio se oprostiti od obitelji, te je… Nastavi čitati →
danak, u feudalnom pravu, svaki oblik → daće; sva davanja podanika, vazala ili podložnika feudalnom vladaru; ono što nekoj državi periodički plaća vazalna država ili grad kao priznanje podređenosti, jamstvo sigurnosti i cijenu zaštite.
