šintoizam (kin. shen dao; jap. shinto put bogova), učenje o bogovima; jap. autohtona religija, nastala od animizma, politeizma s primjesama šamanizma i mitova srodnih azijskih kozmogonija. Božanstva (kami) su dusi prir. sila (bregovi, rijeke, jezera, drveće, Sunce, Mjesec, neke… Nastavi čitati →
šinjon (franc.), ženska frizura koja otvara vrat i zatiljak (punđa); umetak tuđe kose kojim se dopunjuje frizura.
šipak 1. Zbirni plod biljaka roda ruža (Rosa) iz por. ruža (Rosaceae). Sastavljen je od vrčasto udubljena sočnog cvjetišta koje obavija mnogobrojne jednosjemene oraščiće. 2. → mogranj
Šipan, najveći otok u skupini → Elafitskih otoka, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 17 km sjeverozapadno od Dubrovnika; administrativno pripada gradu Dubrovniku. Površine 16,5 km2; 419 stanovnika (2011). Najveća naselja: Šipanska Luka (212 stanovnika) i Suđurađ (207… Nastavi čitati →
Šipanska Luka, najveće naselje i luka na sjeverozapadnom dijelu otoka Šipana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji; 212 stanovnika (2011). Leži u unutrašnjosti istoimene uvale. Poljodjelstvo. Ribarstvo. Turizam. Očuvan ljetnikovac Sorkočević iz XV. st.
Šipka (bug. Šipčenski prohod), prijevoj u sr. dijelu Stare planine, Bugarska, na 1334 m n.m. Povezuje dolinu Kazanlăk u sred. Bugarskoj sa starom bug. prijestolnicom Veliko Tărnovo na S. Poprište velikih borbi u rus.-tur. ratu u XIX. st.
šipon, bijelo vino i sorta vinove loze, najviše raširena u području Ljutomera i Ormoža u Sloveniji (u Mađarskoj se naziva furmint, u Austriji Mosler, a u graničnim područjima Hrvatske sa Slovenijom moslavac). Legenda o imenu kaže… Nastavi čitati →
Šiptari, jedan od naziva za Albance (uz Arbanasi) izveden iz nac. imena Shqiptar, a rabio se ponajviše za pripadnike alb. naroda u Jugoslaviji. Na njihov zahtjev zamijenjen je imenom Albanci, te se naziv Š. poslije držao pogrdnim.
širokljunke (Caprimulgiformes), legnjevi, dugokrile ptice prilagođene za dug boravak u zraku. Imaju veću glavu, usta su im izrazito velika sa širokim zjapom. Većina ne može ni hodati ni skakati. Imaju kamuflažnu obojenost. Hrane se kukcima koje hvataju u zoru,… Nastavi čitati →
široko (tal. scirocco), juž. ili jugoist. vjetar koji puše na ist. strani depresija koje prelaze preko Sredozemnog mora. Na sjev. obalama Afrike topao i suh, dovodi zračne mase iz Sahare. U juž. Italiji i na ist. obali Jadrana topao… Nastavi čitati →
širokopojasni profil, valjani čelični profil poprečnog presjeka u obliku slova I, H ili dvostrukog T. Omjer visine (hrpta) i širine (pojasa) profila otprilike je 1:1, za razliku od drugih profila ovakvog presjeka kod kojih je visina veća od pojasa.… Nastavi čitati →
Širola, Božidar, hrvatski skladatelj i muzikolog (Žakanje, kraj Karlovca, 20. XII. 1889 – Zagreb, 10. IV. 1956). U Zagrebu je diplomirao matematiku i fiziku, kompoziciju učio privatno kod Ivana Zajca, u Beču završio studij muzikologije s doktoratom. Djelovao u… Nastavi čitati →
Šišić, Ferdo, hrvatski povjesničar (Vinkovci, 9. III. 1869 – Zagreb, 1. I. 1940). Doktorirao 1900. Profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1906. Zastupnik u Hrvatskom saboru; pripadao (1908–11) Hrvatsko-srpskoj koaliciji. Član JAZU od 1910. Poglavito proučavao srednjovjekovnu… Nastavi čitati →
šiška, tvorevina koja nastaje na biljci nakon uboda ženke ose ili mušice šiškarice, koje na nju odlažu jaja. Različitih oblika (nepravilna, pravilno kuglasta ili ovalna) i boja (zelena, žućkasta, crvena ili tamna). Sadrži različite hranjive tvari koje pružaju povoljne… Nastavi čitati →
šiškarice, mušice (Cecidomyidae), por. sitnih kukaca (1–3 mm) iz reda dvokrilaca (Diptera); o. 4000 vrsta iz cijelog svijeta. Ličinke se hrane biljnim sokovima, a odrasli žive kratko i ne hrane se. Od gosp. značenja su vrste koje se… Nastavi čitati →
šiškarice, ose (Cynipidae), por. kukaca iz reda opnokrilaca (Hymenoptera). Crne boje i razmjerno krupne (8 mm). Imaju složen razvoj s izmjenama gametogenetske i partenogenetske generacije. Ženke polažu jaja u biljno tkivo. Od uboda u lišće razvijaju se šiške.… Nastavi čitati →
Šiško, Ivica, hrv. slikar (Livno, BiH, 24. I. 1946). Završio zagreb. Akademiju, prof. na toj ustanovi, suradnik majstorske radionice K. Hegedušića. U duhu postmodernističkoga slikarstva stvara fantazmagorične kompozicije u kojima se profinjenim kolorizmom i ornamentalnom stilizacijom približio novoj secesiji. Autor velikoga graf. opusa.
