apoen (francuski: appoint), okrugao iznos (npr. 10, 20, 50, 100 itd.) na koji glase novčanice ili vrijednosnice. Apoeni kod valute ovise o njezinoj kupovnoj snazi, a kod vrijednosnica o očekivanim kupcima i ciljevima koji se žele postići njihovom emisijom.
apofonija (grčki) → prijevoj
apoftegma (grčki), kratka, oštroumna izreka u kojoj je sažeto iskazana neka moralna pouka; slična aforizmu, maksimi i sentenciji; popularna u antičkoj Grčkoj, sakupljala se u zbirke, apoftegmate (Plutarhova, Likostenova, Katonova).
apogej (grčki), najveća udaljenost Mjeseca ili nekog Zemljina umjetnog satelita na njihovoj putanji oko Zemlje. Najmanja udaljenost je → perigej.
apokalipsa (grčki: apokalipsis otkrivenje, objava), djelo u kojem se daje proročka vizija budućnosti, tj. svršetka svijeta. Apokaliptičku literaturu nalazimo u judaizmu (proroci Danijel, Ezekijel i dr.), u počecima kršćanstva (osim kanonske Apokalipse Ivanove, apokrifne Apokalipsa Petrova; Apokalipsa… Nastavi čitati →
apokatastaza (grčki: apokátastasis vraćanje u prijašnje stanje), misao o cikličnom vraćanju svijeta na prijašnje stanje, često prisutno u filozofiji kod pitagorejaca, Heraklita, stoika, srednjovjekovnih mistika, Nietzschea. Kod Blanquija apokatastaza je nužan rezultat kombinatorike prirodnih sila. Kod nekih crkvenih otaca… Nastavi čitati →
apokopa (grčki), ispuštanje jednog ili više samoglasnika ili suglasnika na kraju riječi, npr. Pošle sluge večer’ večerati (Mažuranić).
apokrif (grčki: apokrifos skriven, tajan), spis dvojbene autentičnosti, koji pretendira na autentičnost ali mu se ona službeno ne priznaje; ranokršćanski spis biblijskog sadržaja koji Crkva ne priznaje ili ne ubraja u svetopisamski kanon. Izvori tih legendarno-religijskih spisa bili su… Nastavi čitati →
apokromat (grčki), optički sustav kojim se otklanja → kromatska aberacija. Obično se izrađuje kombinacijom leća (u novije vrijeme prevladavaju plastične leće).
apoksiomen (grčki ἀποξυόμενος, apoxyόmenos: onaj koji se struže), atlet koji sa sebe strugalom (grčki στλεγγίς, latinski strigilis) skida prašinu i ulje; česta tema u grčkoj umjetnosti. Najpoznatiji je → Lizipov antički brončani kip apoksiomena… Nastavi čitati →
Apolinar, Gaj Sulpicije (latinski: Gaius Sulpicius Apollinaris), latinski gramatičar iz Kartage (←II. stoljeće). Učitelj cara Pertinaksa. Autor djela Poslanična pitanja (Quaestiones epistolicae).
Apolinar, Solije Sidonije (latinski: Gaius Sollius Modestus Apollinaris Sidonius), latinski književnik (Lugdunum /Lyon/, oko 430 – Clermont, oko 485). Kasnoantički kršćanski pisac i svetac. Pisao prigodne pjesme, pohvale suvremenicima i pastoralna pisma (sačuvano 9 knjiga), koja predstavljaju važan izvor za povijest tadašnje Galije.
apolinijski, apolonski ili apolinski, prema imenu boga → Apolona, epitet za sve što je u kulturi razborito, trijezno, harmonično; izraz potječe od → Friedricha Nietzschea. Apolon je suprotstavljen → Dionizu, kojega je mitologija… Nastavi čitati →
apoliti (grčki: a ne, polítes građanin) → apatridit.
apoliti (grčki: a ne, polítes građanin) → apatridi
apolitičnost, ravnodušnost prema politici i društvenim poslovima; također, nerazumijevanje ili svjesno odbijanje svake političke akcije, nebavljenje ili nepostojanje zanimanja za politiku.
Apollinaire, Guillaume (pravim imenom i prezimenom Guglielmo Alberto Wladimiro Alessandro Apollinare de Kostrowitzky), francuski pjesnik (Rim, 26. VIII. 1880 – Pariz, 9. XI. 1918). Po majci Angeliki Kostrowickoj poljskoga podrijetla. Utjecao na avangardne pokrete, posebno na… Nastavi čitati →
Apollo, američki program leta na → Mjesec (istoimenim) svemirskim brodovima s tročlanom posadom. Prihvaćen 1961. Ulazak u orbitu Mjeseca prvi ostvario Apollo 8 (→ Frank Borman, Jim Lovell i → William Anders, 21–27. … Nastavi čitati →
Apolodor (grčki: Apollódōros), grčki slikar, djelovao u Ateni oko ←415. Prema pisanim antičkim izvorima slikao mitološke i legendarne teme (Heraklo; Odisej i dr.). Nazivan skiagráphos, slikar svjetla i sjene, jer u figuralno slikarstvo prenosi iluzionistički… Nastavi čitati →
Apolodor Atenjanin, grčki povjesničar (←II. stoljeće). U djelu Pregled vremena iznio kronološki pregled povijesnih zbivanja od Trojanskog rata do njegova vremena (sačuvano u fragmentima). Neispravno mu se pripisuje i najpoznatiji grčki mitografski priručnik Biblioteka.
