Abecedar:

Kulturbund

Kulturbund (njem. kulturni savez), skraćen i uobičajen naziv Švapsko-njemačkoga kulturnog saveza, organizacije njem. manjine (tzv. folksdojčeri) u međuratnoj Jugoslaviji; osn. 1920. u Novom Sadu, djelovao os. u Vojvodini i Slavoniji (Osijek). Isprva ponajprije kulturno-obrazovne (čitaonice, škole) i soc.-gosp. aktivnosti zaštite… Nastavi čitati

Kulturkampf

Kulturkampf (njem. borba za kulturu), naziv za sukobe između Kat. crkve i Njem. Carstva u doba vladanja cara Vilima I. i pape Pija IX. Sukob je dosegao vrhunac 1873, kada su na poticaj njem. kancelara O. Bismarcka doneseni Svibanjski zakoni,… Nastavi čitati

kulturna autonomija

kulturna autonomija, naziv za posebna prava nac. manjina, ograničena pretežno na školstvo i kulturu. Pravo pojedinog naroda na školstvo i kulturu na vlastitom jeziku unutar unitarnih ili nadnacionalnih drž. tvorevina. U Austro-Ugarskoj Monarhiji k. a. predstavljala je zamjenu za… Nastavi čitati

kulturna baština

kulturna baština, kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđena iz prošlosti te prirodna dobra. Temeljem Konvencije o zaštiti kulturnih i prirodnih dobara UNESCO-ov Svjetski odbor za baštinu, uz pomoć Međunarodnoga vijeća za spomenike i područja, ICOMOS-a (kratica od… Nastavi čitati

kulturna politika

kulturna politika, skup mjera, zakonskih odredbi, financ. poticaja, poreznih i drugih rješenja koje provodi država prema kulturi, kult. djelatnostima i djelatnicima. Tim se mjerama općenito štiti kult. baština, održavaju kult. ustanove, razvijaju i zadovoljavaju kult. potrebe, potiče kult. i… Nastavi čitati

kulturna različitost

kulturna različitost, različitost između pojedinih kultura te shvaćanje koje priznaje održivost i potrebu takve različitosti kao kult. bogatstva. Pojam dobio na važnosti kao reakcija na procese kult. unifikacije, bilo na užem planu pojedinih nac. kult. politika, kada one ne… Nastavi čitati

kulturna revolucija

kulturna revolucija (velika proleterska kulturna revolucija), politička kampanja pokrenuta 1966. u Narodnoj Republici Kini kao ostvarenje Maove “stalne revolucije” radi sprječavanja povratka na kapitalizam, zapravo protiv liberalnijih i reformističkih stranaka u vlasti (Deng Xiaoping i dr.). Sastojala se u masovnim… Nastavi čitati

kulturni identitet

kulturni identitet, pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društv. skupine toj kulturi; određenje neke društv. zajednice putem njezinih vlastitih kult. osobitosti i vrijednosti. K. i. tvore oblici duhovne (jezik, književnost, glazba, ples, običaji… Nastavi čitati

kulturni kapital

kulturni kapital, osobni ili društv. kapital izražen kao kult. vrijednost. Termin nije ekonomski precizan, ali naglašava teško mjerljivu no svakako veoma značajnu ekon. vrijednost upotrebe kult. resursa; rabi se pretežno u smislu prednosti pojedinca (kultura, znanost, obrazovanje), ili društva… Nastavi čitati

kulturni materijalizam

kulturni materijalizam (engleski: cultural materialism), književna teorija koja tekstualnom analizom nastoji razotkriti ideologiju struktura moći i prepoznati potencijalna mjesta njihove subverzije. Kulturni materijalizam ponajviše analizira renesansnu književnost, a analiza obuhvaća istraživanje povijesnog društveno-političkog konteksta s pomoću kojega se u… Nastavi čitati

kulturni obrazac

kulturni obrazac, skup običaja, normi, ustanova i vrijednosti nekog društva koje kao jedinstvena cjelina određuju njegov poseban karakter (tip), po kojem se takvo društvo razlikuje od drugih. Pojam je u kult. antropologiju uvela R. F. Benedict (Obrasci kulture… Nastavi čitati

kulturni pluralizam

kulturni pluralizam, općenito, postojanje kult. različitost; u kult. politici, poštovanje različitih kult. i umj. orijentacija, usmjerenja i estetika. Pojam se os. javlja uz potrebu dezideologizacije umjetnosti naspram političkih (stranačkih) utjecaja, demonopolizacije odlučivanja u kulturi u odnosu na drž. ili… Nastavi čitati

kulturni sukob

kulturni sukob, sukob između različitih kultura; također, konfliktnost odnosa pojedinih supkultura unutar neke šire kult. cjeline. Do kult. sukoba dolazi u kontaktu pojedinih kultura, kada se uz procese akulturacije, tj. prilagođavanja kult. različitosti, ili multikulturalnosti, kao oblika… Nastavi čitati

kulturno dobro

kulturno dobro, oblik ljudskoga stvaralaštva prepoznat i priznat kao kulturna vrijednost te se kao takav čuva, a ako je njegova zaštita institucionalno važna, riječ je o kulturnom spomeniku. Kulturna dobra mogu biti materijalna i nematerijalna. Materijalna se dobra… Nastavi čitati

kulturologija

kulturologija, znanost o kulturi. Isprva se javlja kao dio općih znanosti, posebno humanističkih, os. u vezi s prosvjetiteljstvom (Voltaire, Condorcet i dr.), filozofijom povijesti (Vico, Herder, Hegel), općom sociologijom (Comte), teorijama prir. razvitka (Darwin), ili evolucionističkim (Spencer), historijsko-materijalističkim (Marx)… Nastavi čitati

kulturtregerstvo

kulturtregerstvo (prema njem. Kulturträger nosilac, širitelj kulture), djelatnost širenja kulture. Izraz stvoren na osnovi mesijanskog shvaćanja uloge neke kulture, izvorno njem. kulture u XIX. st. za prosvjećivanje drugih naroda. Češće se rabi u pejorativnom značenju, za umišljenost i nametljivost u… Nastavi čitati

kuluk

kuluk (tur.), radna renta; oblik feud. rente koji je karakteristčan za rani feudalizam. Kmet je bio obvezan da dio svojega radnog vremena provede radeći besplatno na feudalčevu posjedu. Razvojem feudalizma i tržišnoga gospodarstva k. je postupno ustupao mjesto novčanoj renti.… Nastavi čitati

Kulunda

Kulunda, najjužniji dio Zapadnosibirske nizine, Rusija (veći dio) i Kazahstan; oko 100 000 km2. Stepsko područje sa slabim otjecanjem, mnogo jezera (većinom slana, najveće Kulunda). Nizinom teče r. Irtiš.

Kulundžić, Josip

Kulundžić, Josip, hrvatski i srpski književnik i kazališni redatelj (Zemun, 1. VIII. 1899 – Beograd, 1. XII. 1970). Studirao dramaturgiju i opernu režiju u Parizu i Berlinu. Između 1921. i 1927. dramaturg u HNK-u te… Nastavi čitati

Kulundžić, Zvonimir

Kulundžić, Zvonimir, hrvatski publicist (Osijek, 16. I. 1911 – Zagreb, 27. XII. 1994). Proučavao razvoj pisma i hrvatskoga tiskarstva, objavio opsežne studije o poznatim hrvatskim književnicima i političarima. Potaknuo mnogobrojne polemike. Djela: Knjiga o knjizi… Nastavi čitati