čukčijski jezik → čukotski jezik
čukotski jezik, jezik iz čukotskokamčatske jezične porodice, ima oko 14 000 govornika.
Čukotski okrug (također Čukči ili Čukotka, rus. Čukotskij avtonomnij okrug), autonomni okrug na Dalekom istoku, Rusija; 737 700 km2, 83 100 st., ugl. Rusi, zatim Čukči, Evenki, Korjaci, Jakuti. Gl. grad Anadyr’. Osim Anadirske… Nastavi čitati →
Čukotski poluotok (rus. Čukotskij poluostrov), najistočniji poluotok Rusije i Azije, između Čukotskog mora i Anadirskog zaljeva; 50 000 km2. Od Sjev. Amerike odvojen Beringovim prolazom. Najistočnija točka je rt Dežnjev (169° 40’ W). Pretežito gorovit, najviši… Nastavi čitati →
Čukotsko more, plitko rubno more Sjevernoga ledenog mora, sjeverno od Beringova prolaza, između Alaske i sjeveroistočnog Sibira; 582 000 km2, prosječna dubina 77 m. Obuhvaća dio euroazijskog šelfa. Plovno između lipnja i listopada, zimi… Nastavi čitati →
Čukotsko visočje (ruski: Čukotskoe nagor’e), gorje u sjeveroistočnom Sibiru, dugo oko 1000 km, najviši vrh 1843 m. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok, od Čaunskog zaljeva do Čukotskog poluotoka. Građeno od granita, gnajsa i kristaličnih škriljevaca. Izvorište Amgueme, Paljavaama,… Nastavi čitati →
čukotskokamčatski jezici, jezična porodica na Čukotskom poluotoku i na Kamčatki. Jezici: čukotski (čukčijski, oko 14 000 govornika), korjački (8000), kerečki, aljutorski i itelmenski (ta tri izumiru). Čukotskokamčatski jezici pripadaju nostratičkoj natporodici.
Čukovski, Kornej Ivanovič (pravim imenom i prezimenom Nikolaj Vasiljevič Kornejčukov), ruski književnik (Sankt Peterburg, 31. III. 1882 – Moskva, 28. X. 1969). Ponajprije značajan kao književni povjesničar i kritičar. Pisao o ruskim (najviše o Njekrasovu) i… Nastavi čitati →
Čulim (Čulym), r. u ji dijelu zap. Sibira, Rusija, najduži desni pritok Oba; duga 1799 km, porječje 134 000 km2, prosječan godišnji protok pri ušću 773 m3/s. Nastaje sutokom Bijelog i Crnog… Nastavi čitati →
Čulinović, Ferdo, hrvatski pravnik (Karlovac, 17. V. 1897 – Zagreb, 15. IX. 1971). Doktorirao pravo 1922. Viši činovnik u carini i pravosuđu 1919–42. Pristupa antifašističkom pokretu 1943; Predstojnik Odjela za pravosuđe i tajnik zakonodavne komisije… Nastavi čitati →
čun, plitak čamac izduben od jednoga komada drveta. Uzak koliko je deblo (zbog čega se često vesla stojeći), razičite dužine (od 1–2 m pa sve do 20 m, npr. u sjevernoameričkih Indijanaca). Raširen u tradicijskim kulturama crnačke… Nastavi čitati →
Čun Du Han → Chun Doo-hwan
Čuna (u gornjem dijelu toka Uda), r. u j dijelu sr. Sibira, Rusija; duga 1204 km. Izvire u si podnožju Ist. Sajana, teče prema S i Z i, nakon što se spoji s Birjusom, pod imenom Taseeva (Čuna-Taseeva, duga… Nastavi čitati →
čunj (Conus), čunjaš, stožac, rod morskih puževa prednjoškržnjaka (Prosobranchia). Njihova je kućica dužine 1,5 do 5 cm, promjenjivih boja. Živi u Sredozemnome moru na pješčanom dnu i stjenovitim obalama. Ima trenicu načinjenu od otrovnih zubića, kojima ubija plijen.
čunj, u kuglanju, “drvo” koje kuglaši obaraju kuglom. Također, drveni rekvizit koji služi za različite sportske vježbe.
čunjašica (Carinaria), rod pučinskih morskih puževa prednjoškržnjaka (Prosobranchia) iz porodice srponožaca (Heteropoda). Imaju vrlo malu kućicu, plivaju okrenuti na leđa veslajući stopalom. Hrane se malim morskim meduzama.
čunjići, 6–7 milijuna fotoreceptora u mrežnici oka koji služe za razlikovanja boja.
čunjosječnica (konika), naziv za elipsu, parabolu i hiperbolu jer se te krivulje mogu dobiti presjekom stošca (čunja, konusa) ravninom. To su krivulje drugog reda i prikazuju se jednadžbama drugog stupnja. Poznate su od ←IV. stoljeća i u matematici su igrale važnu ulogu.
Čupar, Ivo, hrvatski stomatolog (Brod na Savi, 29. IX. 1901 – Zagreb, 28. IX. 1981). Godine 1936. osnovao u Zagrebu Stomatološku kliniku (poslije pod imenom Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta) i vodi je… Nastavi čitati →
