Narmer, egip. faraon. Vladao o. ←2900. Prema nekim mišljenjima, istovjetan s → Menesom.
Naro-Fominsk, grad u Moskovskoj oblasti, zap. Rusija, na r. Nari, 70 km jz od Moskve; 72 600 st. Središte tekst. ind. (ranije pamuk, danas svilarski kombinat). Osn. 1926. spajanjem nekoliko sela. Potpuno razoren u II. svj. ratu.
narod, skupina ljudi istog ili sličnog društv. položaja koje se razlikuje od drugih, viših slojeva, vlastele ili aristokracije; stariji naziv, puk, obuhvaća podčinjene slojeve koji ne raspolažu nikakvim pravima u odnosu na feud. staleže. U novijem značenju, n.… Nastavi čitati →
Narodna fronta, savez demokratskih stranaka protiv uspostave fašističkoga režima 1930-ih godina u razdoblju agresivne politike fašističke Italije i nacističke Njemačke. U organizacijama Narodne fronte u Europi najutjecajniji su bili komunisti i → Kominterna (do sporazuma Ribbentrop–Molotov). U Hrvatskoj… Nastavi čitati →
narodna igra, dio nar. tradic. igara i nadmetanja pretežno u seljačkoj sredini; tradic. igre, plesovi i nadmetanja koja se provode kao sastavni dio života, običaja i kulture seoskog stanovništva. Za razliku od šport. igara, nemaju strogo određena pravila.
narodna književnost → usmena književnost
narodna nošnja, tradicijski odjevni stil negrađanskoga stanovništva u predindustr. doba. Obuhvaća sve odjevne predmete (rublje, osnovnu i gornju odjeću) nošene u svakodnevnim i svečanim prilikama te svim godišnjim dobima, zatim pokrivala (s načinom češljanja), obuću, nakit i druge vrste… Nastavi čitati →
Narodna stranka, prva moderna hrvatska politička stranka, utemeljena 1841. pod nazivom Ilirska stranka, a nakon zabrane ilirskog imena od 1843. djeluje kao Narodna stranka. Pokrenuli su je → Ljudevit Gaj, → Ivan Kukuljević Sakcinski i →… Nastavi čitati →
Narodna volja, tajna revolucionarna organizacija ruskih narodnjaka, utemeljena 1879. → narodnjaštvo
Narodnaja (rus. Gora narodnaja), najviši vrh Urala, visok 1895 m; nalazi se u sjev. Uralu, na granici republike Komi (Europa) i Hantijsko-Mansijskog auton. okruga (Azija).
Narodne novine, služb. glasilo RH dostupno i u elektron. obliku. Sljednik lista Novine Horvatzke koji je zajedno s tjednim knjiž. prilogom Danica Horvatzka, Slavonska i Dalmatinska pokrenuo Lj. Gaj 6. XII. 1835; isprva izlaze na kajkavskom, od… Nastavi čitati →
Narodni list (Il Nazionale), list pokrenut 1. III. 1862. u Zadru, okupljao je liberalne i nacionalno svjesne hrv. intelektualce, bliske Nar. stranci u Dalmaciji. Isprva izlazio kao prilog unutar šireg obujma lista na tal. jeziku (Il nazionale)… Nastavi čitati →
narodni običaji → običaji
narodni odbor, naziv za terit. jedinice vlasti u socijalist. Jugoslaviji, definirani kao “lokalna samoupravna polit.-teritorijalna jedinica”. Osnovani tijekom II. svj. rata kao tijela koja su zamjenjivala srušene drž. institucije i okupatorsku administraciju, predstavljali su najviše i jedine organe vlasti… Nastavi čitati →
narodni plesovi, plesovi tradic. plemenskih ili seoskih zajednica, ostatak su drevnih obrednih igara za bolji ulov ili urod, tjeranje zime ili dozivanje proljeća, zaštitu zdravlja, tjeranje demona i sl. U nekih plemena prikazuju mitove, obilježuju odlazak u ratni pohod… Nastavi čitati →
narodni preporod, naziv za nac., kult. i polit. pokrete koji nastaju u Europi u XIX. st., os. među narodima pod dominacijom drugih naroda, ili tuđih dinastija i vlasti, te teže polit. ujedinjenju i vlastitoj nac. državi. Izrazi kao što… Nastavi čitati →
narodno sveučilište, naziv za kult.-prosvjetnu i odgojno-obrazovnu instituciju kojoj je cilj širenje općeg i stručnog obrazovanja i organizacija kult. djelatnosti, os. u mjestima u kojima ne postoje klas. kult. institucije. Preteča n. s. je Pučko sveučilište osn. u Zagrebu… Nastavi čitati →
Narodno vijeće SHS, polit. tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj. Osn. 5. X. 1918. u Zagrebu, sastavljeno od oporbenih političara iz Banske Hrvatske i prethodno ustrojenih nar. organizacija za područje Dalmacije, Istre i Hrv. primorja, te… Nastavi čitati →
narodnooslobodilački rat, vrsta rata koji se vodi za nac. oslobođenje od agresora i domaćih pomagača. Načelno je gerilskog tipa i s ideološkom podlogom. Vođen je i na tlu Hrvatske u II. svj. ratu. → Hrvati, povijest
narodnjaštvo, politički i društveni pokret u Rusiji nastao u drugoj polovini XIX. stoljeća. Glavnom su snagom društvenoga preobražaja narodnjaci držali seljaštvo. Svoje teorijske principe narodnjaštvo je zasnivalo na djelima ruskih mislilaca N. G. Černiševskog, N. A. Dobroljubova i A.… Nastavi čitati →
