Ljubuša, planina si od Duvanjskoga polja, BiH; istoimeni najviši vrh 1797 m. Građena pretežno od vapnenaca s razvijenim krškim oblicima; uglavnom bez vegetacijskog pokrova.
Ljubuški, grad (o. 5000 st.) i općina (o. 30 000 st.) u zap. Hercegovini, BiH, u Ljubuškom polju (23 km2). Cestovno križište s manjom prerađivačkom i ind. autodijelova; u okolici uzgoj duhana, vinove loze, kukuruza, povrća.… Nastavi čitati →
Ljudevit Posavski, hrv. knez Donje Panonije (Posavske Hrvatske) (? – ?, 823). Vladao 817–823. Nadimak Posavski dala mu je historiografija u XIX. st. Podanik franačkog cara Ludovika Pobožnog. Vladao područjem između Drave, Save i Kupe, sa sjedištem u Sisku.… Nastavi čitati →
Ljudmila Češka (sv. Ljudmila, češ. Ludmila, Lidmila), češ. kneginja (Pšov, danas Mělník, o. 855 – dvorac Tetín, 16. IX. 921). Zajedno s unukom, sv. Václavom, zaštitnica Češke. Kći pobliže nepoznata slav. kneza, supruga češ. kneza Borivoja I. God.… Nastavi čitati →
ljudožderstvo → kanibalizam
ljulj (lat. preko tal.) (Lolium), biljni rod iz por. trava (Poaceae). Korov, nerazgranata stabljika visine do 80 cm, ima do 20 cm duge uspravne klasove. Plod je duguljasto pšeno. Raste u Europi, sjev. Africi, sr. Aziji. Najčešći je… Nastavi čitati →
ljupčac (miloduh) (Levisticum officinale), zeljasta trajnica, visoka 1–2 m, iz por. štitarki (Apiaceae). Podrijetlom iz Perzije, nastanjuje planinska područja velikog dijela Europe i Sjev. Amerike. Listovi su mesnati, tamnozeleni, svijetložuti cvjetovi udruženi su u štitasti cvat, plodovi plosnati,… Nastavi čitati →
ljuskari (Ostracoda), dvoljušturci, podrazred malih (najčešće 1–2 mm) slatkovodnih i morskih rakova, kojima je tijelo zatvoreno u dvodijelnoj ljušturi, što se poput školjke može sklapati i rasklapati. Žive na pješčanom dnu, u mulju, na vodenom bilju. Najpoznatiji su… Nastavi čitati →
ljuskaši (Squamata), red gmazova (Reptilia), obuhvaća tri podreda: guštere (Sauria), zmije (Serpentes) i prstenaše (Amphisbaenia). Imaju izduženo tijelo pokriveno sitnim rožnatim ljuskama te štitićima na glavi, gornji sloj kože periodično se obnavlja. Među kostima lubanje imaju… Nastavi čitati →
ljuskava struktura, geol. struktura većih razmjera koja je posljedica reverznog rasjedanja. Obilježena je ponavljanjem stijena i njihovih elemenata u svakoj ljusci.
ljuskavci (Pholidota) ili pangolini (malajski), red primitivnih sisavaca iz Afrike i jugoist. Azije. Čitavo im je tijelo, zajedno s repom, pokriveno pločastim smeđožutim rožnatim ljuskama poredanima poput crjepova. Dugi su do 80 cm, glava je mala, rep snažan i dugačak,… Nastavi čitati →
ljuštura, tvorevina izgrađena od org. tvari konhiolina (slične hitinu), u koji se odlažu kristali vapnenca. Sastoji se od 3 do 6 slojeva, različite debljine. Nalazi se u većine mekušaca: jednoljušturaša, babuški (izgrađena od 8 pločica), školjkaša (dvodijelna), puževa (kućica), nekih glavonožaca.
Ljuta, ponornica u Konavlima, duga 5,5 km. Izvire iz vrela u podnožju Topolja (827 m), teče poprečno (JZ–SI) Konavoskim poljem i ponire u Lugošu, 1 km s od Radovčića.
ljutice (Viperidae), porodica otrovnih zmija iz reda ljuskaša (Squamata), podreda zmija (Serpentes). Žive u Europi, Aziji i Africi. Imaju trokutastu glavu jasno odijeljenu od krupna tijela pokrivenog ljuskama, na glavi imaju pet velikih štitastih pločica. U gornjoj… Nastavi čitati →
Ljutiči, slavensko pleme koja je naseljavalo područje oko donjega toka Odre i zapadno od nje. Godine 983. podižu ustanak protiv njemačke vlasti istočno od Labe. Godine 1005. sklapaju savez s njemačkim vladarom Henrikom II., ali već Henrikovi… Nastavi čitati →
Ljutomer, grad nedaleko od ušća Ščavnice u Muru, Slovenija, 5 km od slov.-hrv. granice; 3400 st. Gosp. središte juž. dijela Murskog polja. Tekst. i kožna ind.; vinarstvo.
Łaski, Jan (latinizirano Joannes a Lasco), poljski crkveni reformator, humanist i književnik (Łask, kraj Łódźá, 1499 – Pińczów, kraj Kielca, 8. I. 1560). Kanonik u Gnieznu. Pristao uz kalvinizam, djelovao u Poljskoj i Istočnoj Pruskoj, te u Londonu… Nastavi čitati →
Łęczyca, grad u sred. Poljskoj, vojvodstvo Łódzkie; upravno i trg. središte istoimenog okruga; 15 528 st. Smjestio se na r. Bzuri, uz cestu Gdańsk–Łódź. Ind. zasnovana na ležištima željezne rude (otkrivena 1954). Bernardinski samostan iz XVII. st. Dvorac iz… Nastavi čitati →
Łódź, gl. grad istoimenog vojvodstva (1532 km2, 1 139 500 st.), drugi po veličini u Poljskoj, 768 755 st. (aglomeracija 994 274 st.). Prvi se put spominje kao seosko naselje u zapisima iz… Nastavi čitati →
Łowicz, grad na r. Bzuri, vojvodstvo Łódzkie, sr. Poljska, 50 km si od Łódza; 30 400 st. Prehr., tekst., drvna, građev. ind. Prom. križište. Kult. središte. Turizam. Srednjovj. grad. jezgra; crkve (najstarija iz 1404), sjemeništa, grad. vijećnica (1828),… Nastavi čitati →
