kulturni materijalizam (engleski: cultural materialism), književna teorija koja tekstualnom analizom nastoji razotkriti ideologiju struktura moći i prepoznati potencijalna mjesta njihove subverzije. Kulturni materijalizam ponajviše analizira renesansnu književnost, a analiza obuhvaća istraživanje povijesnog društveno-političkog konteksta s pomoću kojega se u… Nastavi čitati →
kulturni obrazac, skup običaja, normi, ustanova i vrijednosti nekog društva koje kao jedinstvena cjelina određuju njegov poseban karakter (tip), po kojem se takvo društvo razlikuje od drugih. Pojam je u kult. antropologiju uvela R. F. Benedict (Obrasci kulture… Nastavi čitati →
kulturni pluralizam, općenito, postojanje kult. različitost; u kult. politici, poštovanje različitih kult. i umj. orijentacija, usmjerenja i estetika. Pojam se os. javlja uz potrebu dezideologizacije umjetnosti naspram političkih (stranačkih) utjecaja, demonopolizacije odlučivanja u kulturi u odnosu na drž. ili… Nastavi čitati →
kulturni sukob, sukob između različitih kultura; također, konfliktnost odnosa pojedinih supkultura unutar neke šire kult. cjeline. Do kult. sukoba dolazi u kontaktu pojedinih kultura, kada se uz procese akulturacije, tj. prilagođavanja kult. različitosti, ili multikulturalnosti, kao oblika… Nastavi čitati →
kulturno dobro, oblik ljudskoga stvaralaštva prepoznat i priznat kao kulturna vrijednost te se kao takav čuva, a ako je njegova zaštita institucionalno važna, riječ je o kulturnom spomeniku. Kulturna dobra mogu biti materijalna i nematerijalna. Materijalna se dobra… Nastavi čitati →
kulturologija, znanost o kulturi. Isprva se javlja kao dio općih znanosti, posebno humanističkih, os. u vezi s prosvjetiteljstvom (Voltaire, Condorcet i dr.), filozofijom povijesti (Vico, Herder, Hegel), općom sociologijom (Comte), teorijama prir. razvitka (Darwin), ili evolucionističkim (Spencer), historijsko-materijalističkim (Marx)… Nastavi čitati →
kulturtregerstvo (prema njem. Kulturträger nosilac, širitelj kulture), djelatnost širenja kulture. Izraz stvoren na osnovi mesijanskog shvaćanja uloge neke kulture, izvorno njem. kulture u XIX. st. za prosvjećivanje drugih naroda. Češće se rabi u pejorativnom značenju, za umišljenost i nametljivost u… Nastavi čitati →
kuluk (tur.), radna renta; oblik feud. rente koji je karakteristčan za rani feudalizam. Kmet je bio obvezan da dio svojega radnog vremena provede radeći besplatno na feudalčevu posjedu. Razvojem feudalizma i tržišnoga gospodarstva k. je postupno ustupao mjesto novčanoj renti.… Nastavi čitati →
Kulunda, najjužniji dio Zapadnosibirske nizine, Rusija (veći dio) i Kazahstan; oko 100 000 km2. Stepsko područje sa slabim otjecanjem, mnogo jezera (većinom slana, najveće Kulunda). Nizinom teče r. Irtiš.
Kulundžić, Josip, hrvatski i srpski književnik i kazališni redatelj (Zemun, 1. VIII. 1899 – Beograd, 1. XII. 1970). Studirao dramaturgiju i opernu režiju u Parizu i Berlinu. Između 1921. i 1927. dramaturg u HNK-u te… Nastavi čitati →
Kulundžić, Zvonimir, hrvatski publicist (Osijek, 16. I. 1911 – Zagreb, 27. XII. 1994). Proučavao razvoj pisma i hrvatskoga tiskarstva, objavio opsežne studije o poznatim hrvatskim književnicima i političarima. Potaknuo mnogobrojne polemike. Djela: Knjiga o knjizi… Nastavi čitati →
Kulj-Oba, glasovit skitski kurgan (←IV. st.), sz od Kerča, Ukrajina. U nadsvođenoj grobnoj komori bili su sahranjeni skitski ratnik i njegova žena u drvenim lijesovima te njihov rob. Bogati grobni prilozi (dijadem, ogrlice, mač, zlatne, srebrene i brončane posude… Nastavi čitati →
Kuljašov, Arkadz Aljaksandravič, bjeloruski pjesnik (Samoteviči, 6. II. 1914 – Njasviž, 4. II. 1978). Politički aktivan. Kao pjesnik započinje pod utjecajem suvremene ruske poezije, da bi poslije na modernoj podlozi inspiraciju nalazio u proučavanju… Nastavi čitati →
Kuljerić, Igor, hrvatski skladatelj i dirigent (Šibenik, 1. II. 1938 – Zagreb, 20. IV. 2006). Školovao se u Zagrebu, usavršavao u Milanu i Monte Carlu (I. Markevič). Čembalist Zagrebačkih solista, dirigent Zagrebačke opere te orkestra i zbora… Nastavi čitati →
Kuljiš, Denis, hrv. novinar (Split, 8. XII. 1951 – Zagreb, 18. VIII. 2019). Od 1970-ih javlja se u omladinskom tisku, od 1979. u Vjesniku: urednik u tjednicima Danas i Start; glavni urednik Globusa… Nastavi čitati →
kum (od lat. compater), svjedok vjerskog obreda koji s krštenikom (kršteni, krizmani, vjenčani k.), krizmanikom ili bračnim parom sklapa duhovno srodstvo. U hrv. folkloru i debeli k. (dužnosnik u svadbi), šišani ili striženi k. (prijateljska osoba koja djetetu prvi… Nastavi čitati →
Kuma, r. na J eur. dijela Rusije; 580 km, porječje 33 500 km2. Izvire na Kavkazu, ulijeva se u Kaspijsko jezero za razdoblja visokih voda. Natapanje.
Kumamoto, gl. grad istoimene prefekture (7404 km2, 1 853 500 st.) u središnjem dijelu otoka Kyūshūa, Japan; 667 200 st. Adm., trg. i industr. središte poljoprivr. kraja. Tekst., prehr., elektron. ind., proizvodnja poljoprivr. strojeva.… Nastavi čitati →
Kumandinci, etnička skupina na padinama Altaja u sred. Aziji. Jezik im pripada turkijskim jezicima altajske jezične porodice, ali su u XX. st. većinom rusificirani. Izvorno su bili lovci i poljodjelci.
Kumani (mađ. Kún, rus. Polovci ili Kipčaki), plemena tur. podrijetla koja su 1055. iz južnorus. stepa provalila i do o. 1100. naselila se u Moldaviju i Vlašku odakle su poduzimala napade na Kijevsku Rusiju i druga susjedna rus. kneštva. God.… Nastavi čitati →
