Abecedar: K

Külpe, Oswald

Külpe, Oswald, njem. filozof i psiholog (Kandau, 3. VIII. 1862 – München, 30. XII. 1915). Prof. od 1894. u Würzburgu, od 1909. u Bonnu, od 1912. u Münchenu. U Würzburgu osnovao školu psihologije mišljenja. U… Nastavi čitati →

kult

kult (lat.) 1. Javni, organizirani izraz pobožnosti. U politeističkim se religijama razvija složen kultni sustav, javni i privatni, koji se odvija u hramovima, na svetim mjestima i u kućama. Zajedničko je u kultu objavljenih religija štovanje jednoga transcedentnog Boga, a… Nastavi čitati →

kult predaka

kult predaka, obredno štovanje predaka utemeljeno na vjerovanju u posmrtni život. Štovanjem i prinošenjem žrtava živi nastoje steći moć mrtvih predaka, štuju se grob, sveti gaj, lubanje, maske i kipovi predaka, podižu se i veliki kameni blokovi (megaliti) i dr.

Kültepe

Kültepe, arheol. lokalitet si od Kayserija, sred. Turska. Ostaci staroga grada Kaneša, kraj kojega su asirski trgovci podigli zasebnu četvrt (karum). Snažnu trg. djelatnost asirska je faktorija dosegla o. ←2000. Nalazi mnogobrojnih kapadocijskih ploča, prav. i trg. spisa… Nastavi čitati →

kultivacija

kultivacija (novolat.), uzgajanje, obrađivanje, njegovanje; usavršavanje, oplemenjivanje.

kultivar

kultivar (engl.), odlika, sorta; kr. cv. stavlja se ispred njezina imena.

kultivator

kultivator, oruđe za preoravanje i usitnjavanje tla (kultiviranje). Sastoji se od motičica različita oblika koje mogu rotirati.

kultura

kultura (lat.) 1. Ukupnost duhovnih tvorbi i materijalnih ostvarenja, vrijednosnih prosudbi i javnih normi, društv. ustanova, organizacije i oblika ponašanja ljudi u nekoj zajednici. Nezavisno od biol., psihol. i drugih poriva i dispozicija čovjeka, za k. je bitno da se… Nastavi čitati →

kultura žarnih polja

kultura žarnih polja, naziv za obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u žare koje se ukapaju u jednostavne jame unutar prostranih grobalja. Pojava kasnoga brončanog doba od ←XIII. do ←VIII. st., nastala u Podunavlju, Alpama i sjev. Balkanu, a… Nastavi čitati →

kulturalizam

kulturalizam, smjer u teoriji društva koji društv. pojave, razdoblja i procese objašnjava ponajprije kult. čimbenicima. Tako npr. M. Weber objašnjava nastanak kapitalizma kao izraz protest. duha. U suvr. teorijskoj misli k. jača shvaćanjem o autonomnom karakteru razvitka kulture, što… Nastavi čitati →

kulturalni studiji

kulturalni studiji (engleski: cultural studies), interdisciplinarno teorijsko područje koje istražuje razne oblike svakodnevnoga kulturnog života kao potencijalno subverzivne političke prakse. Osnovani su 1960-ih u Velikoj Britaniji da bi se potom proširili na SAD i druga engleska govorna područja. Utemeljiteljem… Nastavi čitati →

Kulturbund

Kulturbund (njem. kulturni savez), skraćen i uobičajen naziv Švapsko-njemačkoga kulturnog saveza, organizacije njem. manjine (tzv. folksdojčeri) u međuratnoj Jugoslaviji; osn. 1920. u Novom Sadu, djelovao os. u Vojvodini i Slavoniji (Osijek). Isprva ponajprije kulturno-obrazovne (čitaonice, škole) i soc.-gosp. aktivnosti zaštite… Nastavi čitati →

Kulturkampf

Kulturkampf (njem. borba za kulturu), naziv za sukobe između Kat. crkve i Njem. Carstva u doba vladanja cara Vilima I. i pape Pija IX. Sukob je dosegao vrhunac 1873, kada su na poticaj njem. kancelara O. Bismarcka doneseni Svibanjski zakoni,… Nastavi čitati →

kulturna autonomija

kulturna autonomija, naziv za posebna prava nac. manjina, ograničena pretežno na školstvo i kulturu. Pravo pojedinog naroda na školstvo i kulturu na vlastitom jeziku unutar unitarnih ili nadnacionalnih drž. tvorevina. U Austro-Ugarskoj Monarhiji k. a. predstavljala je zamjenu za… Nastavi čitati →

kulturna baština

kulturna baština, kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđena iz prošlosti te prirodna dobra. Temeljem Konvencije o zaštiti kulturnih i prirodnih dobara UNESCO-ov Svjetski odbor za baštinu, uz pomoć Međunarodnoga vijeća za spomenike i područja, ICOMOS-a (kratica od… Nastavi čitati →

kulturna politika

kulturna politika, skup mjera, zakonskih odredbi, financ. poticaja, poreznih i drugih rješenja koje provodi država prema kulturi, kult. djelatnostima i djelatnicima. Tim se mjerama općenito štiti kult. baština, održavaju kult. ustanove, razvijaju i zadovoljavaju kult. potrebe, potiče kult. i… Nastavi čitati →

kulturna različitost

kulturna različitost, različitost između pojedinih kultura te shvaćanje koje priznaje održivost i potrebu takve različitosti kao kult. bogatstva. Pojam dobio na važnosti kao reakcija na procese kult. unifikacije, bilo na užem planu pojedinih nac. kult. politika, kada one ne… Nastavi čitati →

kulturna revolucija

kulturna revolucija (velika proleterska kulturna revolucija), politička kampanja pokrenuta 1966. u Narodnoj Republici Kini kao ostvarenje Maove “stalne revolucije” radi sprječavanja povratka na kapitalizam, zapravo protiv liberalnijih i reformističkih stranaka u vlasti (Deng Xiaoping i dr.). Sastojala se u masovnim… Nastavi čitati →

kulturni identitet

kulturni identitet, pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društv. skupine toj kulturi; određenje neke društv. zajednice putem njezinih vlastitih kult. osobitosti i vrijednosti. K. i. tvore oblici duhovne (jezik, književnost, glazba, ples, običaji… Nastavi čitati →

kulturni kapital

kulturni kapital, osobni ili društv. kapital izražen kao kult. vrijednost. Termin nije ekonomski precizan, ali naglašava teško mjerljivu no svakako veoma značajnu ekon. vrijednost upotrebe kult. resursa; rabi se pretežno u smislu prednosti pojedinca (kultura, znanost, obrazovanje), ili društva… Nastavi čitati →