Abecedar: K

Külpe, Oswald

Külpe, Oswald, njem. filozof i psiholog (Kandau, 3. VIII. 1862 – München, 30. XII. 1915). Prof. od 1894. u Würzburgu, od 1909. u Bonnu, od 1912. u Münchenu. U Würzburgu osnovao školu psihologije mišljenja. U… Nastavi čitati

kult

kult (lat.) 1. Javni, organizirani izraz pobožnosti. U politeističkim se religijama razvija složen kultni sustav, javni i privatni, koji se odvija u hramovima, na svetim mjestima i u kućama. Zajedničko je u kultu objavljenih religija štovanje jednoga transcedentnog Boga, a… Nastavi čitati

kult predaka

kult predaka, obredno štovanje predaka utemeljeno na vjerovanju u posmrtni život. Štovanjem i prinošenjem žrtava živi nastoje steći moć mrtvih predaka, štuju se grob, sveti gaj, lubanje, maske i kipovi predaka, podižu se i veliki kameni blokovi (megaliti) i dr.

Kültepe

Kültepe, arheol. lokalitet si od Kayserija, sred. Turska. Ostaci staroga grada Kaneša, kraj kojega su asirski trgovci podigli zasebnu četvrt (karum). Snažnu trg. djelatnost asirska je faktorija dosegla o. ←2000. Nalazi mnogobrojnih kapadocijskih ploča, prav. i trg. spisa… Nastavi čitati

kultivacija

kultivacija (novolat.), uzgajanje, obrađivanje, njegovanje; usavršavanje, oplemenjivanje.

kultivar

kultivar (engl.), odlika, sorta; kr. cv. stavlja se ispred njezina imena.

kultivator

kultivator, oruđe za preoravanje i usitnjavanje tla (kultiviranje). Sastoji se od motičica različita oblika koje mogu rotirati.

kultura

kultura (lat.) 1. Ukupnost duhovnih tvorbi i materijalnih ostvarenja, vrijednosnih prosudbi i javnih normi, društv. ustanova, organizacije i oblika ponašanja ljudi u nekoj zajednici. Nezavisno od biol., psihol. i drugih poriva i dispozicija čovjeka, za k. je bitno da se… Nastavi čitati

kultura žarnih polja

kultura žarnih polja, naziv za obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u žare koje se ukapaju u jednostavne jame unutar prostranih grobalja. Pojava kasnoga brončanog doba od ←XIII. do ←VIII. st., nastala u Podunavlju, Alpama i sjev. Balkanu, a… Nastavi čitati

kulturalizam

kulturalizam, smjer u teoriji društva koji društv. pojave, razdoblja i procese objašnjava ponajprije kult. čimbenicima. Tako npr. M. Weber objašnjava nastanak kapitalizma kao izraz protest. duha. U suvr. teorijskoj misli k. jača shvaćanjem o autonomnom karakteru razvitka kulture, što… Nastavi čitati

kulturalni studiji

kulturalni studiji (engleski: cultural studies), interdisciplinarno teorijsko područje koje istražuje razne oblike svakodnevnoga kulturnog života kao potencijalno subverzivne političke prakse. Osnovani su 1960-ih u Velikoj Britaniji da bi se potom proširili na SAD i druga engleska govorna područja. Utemeljiteljem… Nastavi čitati

Kulturbund

Kulturbund (njem. kulturni savez), skraćen i uobičajen naziv Švapsko-njemačkoga kulturnog saveza, organizacije njem. manjine (tzv. folksdojčeri) u međuratnoj Jugoslaviji; osn. 1920. u Novom Sadu, djelovao os. u Vojvodini i Slavoniji (Osijek). Isprva ponajprije kulturno-obrazovne (čitaonice, škole) i soc.-gosp. aktivnosti zaštite… Nastavi čitati

Kulturkampf

Kulturkampf (njem. borba za kulturu), naziv za sukobe između Kat. crkve i Njem. Carstva u doba vladanja cara Vilima I. i pape Pija IX. Sukob je dosegao vrhunac 1873, kada su na poticaj njem. kancelara O. Bismarcka doneseni Svibanjski zakoni,… Nastavi čitati

kulturna autonomija

kulturna autonomija, naziv za posebna prava nac. manjina, ograničena pretežno na školstvo i kulturu. Pravo pojedinog naroda na školstvo i kulturu na vlastitom jeziku unutar unitarnih ili nadnacionalnih drž. tvorevina. U Austro-Ugarskoj Monarhiji k. a. predstavljala je zamjenu za… Nastavi čitati

kulturna baština

kulturna baština, kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđena iz prošlosti te prirodna dobra. Temeljem Konvencije o zaštiti kulturnih i prirodnih dobara UNESCO-ov Svjetski odbor za baštinu, uz pomoć Međunarodnoga vijeća za spomenike i područja, ICOMOS-a (kratica od… Nastavi čitati

kulturna politika

kulturna politika, skup mjera, zakonskih odredbi, financ. poticaja, poreznih i drugih rješenja koje provodi država prema kulturi, kult. djelatnostima i djelatnicima. Tim se mjerama općenito štiti kult. baština, održavaju kult. ustanove, razvijaju i zadovoljavaju kult. potrebe, potiče kult. i… Nastavi čitati

kulturna različitost

kulturna različitost, različitost između pojedinih kultura te shvaćanje koje priznaje održivost i potrebu takve različitosti kao kult. bogatstva. Pojam dobio na važnosti kao reakcija na procese kult. unifikacije, bilo na užem planu pojedinih nac. kult. politika, kada one ne… Nastavi čitati

kulturna revolucija

kulturna revolucija (velika proleterska kulturna revolucija), politička kampanja pokrenuta 1966. u Narodnoj Republici Kini kao ostvarenje Maove “stalne revolucije” radi sprječavanja povratka na kapitalizam, zapravo protiv liberalnijih i reformističkih stranaka u vlasti (Deng Xiaoping i dr.). Sastojala se u masovnim… Nastavi čitati

kulturni identitet

kulturni identitet, pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društv. skupine toj kulturi; određenje neke društv. zajednice putem njezinih vlastitih kult. osobitosti i vrijednosti. K. i. tvore oblici duhovne (jezik, književnost, glazba, ples, običaji… Nastavi čitati

kulturni kapital

kulturni kapital, osobni ili društv. kapital izražen kao kult. vrijednost. Termin nije ekonomski precizan, ali naglašava teško mjerljivu no svakako veoma značajnu ekon. vrijednost upotrebe kult. resursa; rabi se pretežno u smislu prednosti pojedinca (kultura, znanost, obrazovanje), ili društva… Nastavi čitati