Šuvar, Stipe, hrv. sociolog i političar (Zagvozd, 17. II. 1936 – Zagreb, 29. VI. 2004). Diplomirao i doktorirao pravo u Zagrebu. Suradnik Agrarnog instituta i potom njegov direktor 1962–68. Prof. sociologije sela na Filoz. fak. u Zagrebu od 1965.… Nastavi čitati →
šva, naziv za glas koji čujemo iza suglasnika kada izgovaramo “samostalno” p, t, k…; bilježi se znakom ə.
Švabi (njem. Schwaben) 1. Drevno germ. pleme, rasprostranjeno od Baltika do Rajne. Rimljani su ih nazivali Suebi ili Suevi. Od X. st., osamostaljuje se vojvodstvo Švapska (Alemanija). Uz Bavarce, Š. su starosjedioci današnje sav. države Bavarske. 2. Nijemci… Nastavi čitati →
Švabinský, Max, češki slikar i grafičar (Kromĕříž, 17. IX. 1873 – Prag, 10. II. 1962). Jedan od najistaknutijih čeških umjetnika XX. stoljeća. Studirao na Akademiji u Pragu, na kojoj je bio profesor. Sljedbenik akademskoga realizma; snažnu izražajnost postigao u… Nastavi čitati →
Švagel-Lešić, Rudolf, hrvatski kipar (Županja, 20. IX. 1911 – Vodnjan, 30. XI. 1975). Kiparstvo studirao na zagrebačkoj Akademiji (R. Frangeš-Mihanović) i u Parizu, gdje je na Svjetskoj kolonijalnoj izložbi 1931. dobio Grand Prix. Oblikovao ženske aktove, portrete i… Nastavi čitati →
Švaljek, Antun Boris, hrv. slikar (Zagreb, 10. VI. 1951). Završio zagreb. Lik. akademiju, suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića. Isprva predstavnik pop-arta i nove figuracije, potom se približio hrv. pučkoj tradiciji stvarajući ludičke, često groteskne kompozicije (Zagorec na moru,… Nastavi čitati →
Švankmajer, Jan, češ. redatelj, scenarist i animator (Prag, 4. IX. 1934). Zahvaljujući kratkometražnim lutkarskim filmovima, dobio nadimak “Buñuel animacije”. Nakon toga radi filmove nadahnute knjiž. klasicima (npr. Otrantski dvorac, 1977; Propast kuće Usher, 1981; Jama i njihalo… Nastavi čitati →
Švapska Jura (njem. Schwäbische Alb), nastavak Jure u sav. zemlji Baden-Württemberg, jugozap. Njemačka. Pruža se u dužini od 160 km od Schwarzwalda do r. Wörnitz. Najviši vrh Lemberg (1015 m). Izdiže se prema SZ iznad dolina rijeka Neckar, Rems i… Nastavi čitati →
Švapsko ogledalo, srednjovj. prav. knjiga, nastala o. 1275. u Augsburgu, rad nepoznatog autora. Upotrebljavala se u južnonjem. i austr. državama. U jednom od rukopisa Š. o. (pohranjenom u Sankt Gallenu) sadržan je opis ustoličavanja koruških vojvoda.
Švedska, država u sjevernoj Europi, graniči s Norveškom na sjeveru i zapadu, Finskom na sjeveroistoku; izlazi na Baltičko more i Botnički zaljev na istoku, a na jugozapadu na Kattegat i Skagerrak, dok je od Danske na jugu dijeli i… Nastavi čitati →
švedska gimnastika, autohtoni sustav tjelesnog vježbanja koji se pod vodstvom Henrika Linga (1776–1839) počeo razvijati poč. XIX. st. Osnovni joj je cilj razvoj tijela s pomoću racionalnog vježbanja utemeljenoga na znanstv. osnovi. Ling je svaku vježbu analizirao s anatomskoga,… Nastavi čitati →
švedska glazba. Uz nešto kratkih pisanih tekstova, o glazbi u Švedskoj do XI. st. svjedoče ugl. arheol. spomenici – špiljski crteži, ostaci glazbala, a o društv. položaju glazbe obavještavaju islandske sage. Glazba je imala magično-kultno značenje, od glazbala su se… Nastavi čitati →
švedska književnost. Počeci švedske književnosti, u vikinškom razdoblju, sežu u IX. stoljeće. Iz ranoga srednjovjekovnog doba sačuvani su tragovi pismenosti u posebnom tipu znakova, takozvanih runa, uklesanih i urezanih na kamene spomenike i metalne predmete. Procesi kristijanizacije od… Nastavi čitati →
švedske ljestve, pomoćna gimnastička sprava u obliku ljestava pričvršćenih za zid, visine 2,60 m, širine 1 m, i s razmakom između prečki od 15 cm. Primjena raznovrsna.
švedski jezik, jedan od skandinavskih jezika, iz germ. skupine indoeur. jezika; p. 10 mil. govornika (u Švedskoj 9 mil., ostalo u Finskoj i među iseljeništvom u Sjev. Americi). Najstariji su zapisi runski, iz IX. st. i mlađi (do prve… Nastavi čitati →
Šveđani, sjevernogerm. narod, većinski u Švedskoj, nac. manjina u Finskoj (5,5%); ukupno o. 10 mil. pripadnika – u skandinavskim zemljama i s velikom dijasporom u SAD-u, kamo se u razdoblju 1860–1910. iselilo o. 1. mil. Šveđana. Prvi se put… Nastavi čitati →
Švejk, gl. lik romana Doživljaji dobrog vojaka Švejka za vrijeme svjetskoga rata (1920–23) češ. pisca J. Hašeka (1883–1923). Pučki mudrijaš i gradski pivopija, sentimentalan preprodavač pasa i kućni poslužitelj zapostavljenih dama, lik obogaćen iskustvom rođaka sa sela čije pouke… Nastavi čitati →
Šverko, Radojka, hrvatska pjevačica zabavne glazbe (Pazin, 9. IV. 1948). Isprva članica pulskoga sastava Istrakord. Od 1969. zapaženo nastupala i na međunarodnim festivalima, od Kanarskih otoka do Japana. Pjevala je i glumila u poznatim rock-operama Gubec–beg i Grička vještica.
Švertasek, Bojana, hrvatska kiparica i keramičarka (Zagreb, 28. V. 1952). Diplomirala slikarstvo na Akademiji u Zagrebu 1977, školovala se u Pragu u atelijeru za staklo S. Lebenskog 1985. Izrađuje keramičke i staklene skulpture slobodnih asocijativnih oblika.
Švertasek, Ivan, hrvatski slikar i keramičar (Đurđenovac, 6. VII. 1922 − Zagreb, 6. I. 2009). Diplomirao na Akademiji u Zagrebu 1946. Bio je profesor na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (1951–85). Član grupe Mart. Slikao stilizirane… Nastavi čitati →
