Ljubić, Pere, hrvatski pjesnik (Vrbanj na Hvaru, 1. VII. 1901 – Zagreb, 21. XI. 1952). Diplomirao je filozofiju i slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1925). Iako se u književnosti javio poezijom na standardnome hrvatskom jeziku, najpoznatiji je… Nastavi čitati →
Ljubić, Stjepan, hrvatski biciklist i športski djelatnik (Virje, 11. VIII. 1906 – Zagreb, 15. VIII. 1986). Nastupio na Olimpijskim igrama 1928. u cestovnoj vožnji. Godine 1936. sudjelovao na Tour de Franceu u skupini takozvanih… Nastavi čitati →
Ljubić, Šime, hrvatski povjesničar i arheolog (Stari Grad, Hvar, 24. V. 1822 – Stari Grad, 19. X. 1896). Studij bogoslovije završio u Zadru, a slavistike, povijesti i geografije u Beču (1857). Profesor splitske klasične… Nastavi čitati →
Ljubimov, Jurij Petrovič, ruski kazališni redatelj i glumac (Jaroslavlj, 30. IX. 1917 – Moskva, 5. X. 2014). Poznat po političkoj režiji Brechtova Dobroga čovjeka iz Sečuana 1963. Godine 1964. preuzeo vodstvo Teatra na Taganke. Režirao vrsne… Nastavi čitati →
Ljubiša, Stjepan Mitrov, crnog. političar i književnik (Budva, 29. II. 1824 – Beč, 11. XI. 1878). U časopisima i kalendarima objavljivao tekstove, rasprave i prijevode pjesama. Objavio spjev Boj na Visu. Uredio je latinično… Nastavi čitati →
Ljubljana, gl. grad Slovenije, njezino kult., obrazovno i gosp. središte, na r. Ljubljanici; 258 873 st. Prom. križište s raznovrsnom ind. (kovinska, strojarska, elektrotehn., tekst., kožarska, prehr., kem.). Sveučilište (1919), Slov. akademija znanosti i umjetnosti (1938), Umj. akademija;… Nastavi čitati →
Ljubljanica, r. u Sloveniji, desni pritok Save; duga 35 km. Izvire kraj Vrhnike, teče sjeveroistočno kroz Ljubljansko barje (najniži dio Ljubljanske kotline), protječe kroz Ljubljanu i utječe u Savu kraj Zaloga. Kod Vevča hidroelektrana.
ljubomora, bolan osjećaj strepnje, prouzrokovan sumnjom u vjernost voljenog bića. Čest osjećaj u male djece da ne izgube naklonost roditelja. Zavist prema osobama koje imaju veću naklonost okoline ili su općenito uspješnije. U psihoanalizi se razlikuje i patološka lj.… Nastavi čitati →
Ljubuša, planina si od Duvanjskoga polja, BiH; istoimeni najviši vrh 1797 m. Građena pretežno od vapnenaca s razvijenim krškim oblicima; uglavnom bez vegetacijskog pokrova.
Ljubuški, grad (o. 5000 st.) i općina (o. 30 000 st.) u zap. Hercegovini, BiH, u Ljubuškom polju (23 km2). Cestovno križište s manjom prerađivačkom i ind. autodijelova; u okolici uzgoj duhana, vinove loze, kukuruza, povrća.… Nastavi čitati →
Ljudevit Posavski, hrv. knez Donje Panonije (Posavske Hrvatske) (? – ?, 823). Vladao 817–823. Nadimak Posavski dala mu je historiografija u XIX. st. Podanik franačkog cara Ludovika Pobožnog. Vladao područjem između Drave, Save i Kupe, sa sjedištem u Sisku.… Nastavi čitati →
Ljudmila Češka (sv. Ljudmila, češ. Ludmila, Lidmila), češ. kneginja (Pšov, danas Mělník, o. 855 – dvorac Tetín, 16. IX. 921). Zajedno s unukom, sv. Václavom, zaštitnica Češke. Kći pobliže nepoznata slav. kneza, supruga češ. kneza Borivoja I. God.… Nastavi čitati →
ljudožderstvo → kanibalizam
ljulj (lat. preko tal.) (Lolium), biljni rod iz por. trava (Poaceae). Korov, nerazgranata stabljika visine do 80 cm, ima do 20 cm duge uspravne klasove. Plod je duguljasto pšeno. Raste u Europi, sjev. Africi, sr. Aziji. Najčešći je… Nastavi čitati →
ljupčac (miloduh) (Levisticum officinale), zeljasta trajnica, visoka 1–2 m, iz por. štitarki (Apiaceae). Podrijetlom iz Perzije, nastanjuje planinska područja velikog dijela Europe i Sjev. Amerike. Listovi su mesnati, tamnozeleni, svijetložuti cvjetovi udruženi su u štitasti cvat, plodovi plosnati,… Nastavi čitati →
ljuskari (Ostracoda), dvoljušturci, podrazred malih (najčešće 1–2 mm) slatkovodnih i morskih rakova, kojima je tijelo zatvoreno u dvodijelnoj ljušturi, što se poput školjke može sklapati i rasklapati. Žive na pješčanom dnu, u mulju, na vodenom bilju. Najpoznatiji su… Nastavi čitati →
ljuskaši (Squamata), red gmazova (Reptilia), obuhvaća tri podreda: guštere (Sauria), zmije (Serpentes) i prstenaše (Amphisbaenia). Imaju izduženo tijelo pokriveno sitnim rožnatim ljuskama te štitićima na glavi, gornji sloj kože periodično se obnavlja. Među kostima lubanje imaju… Nastavi čitati →
ljuskava struktura, geol. struktura većih razmjera koja je posljedica reverznog rasjedanja. Obilježena je ponavljanjem stijena i njihovih elemenata u svakoj ljusci.
ljuskavci (Pholidota) ili pangolini (malajski), red primitivnih sisavaca iz Afrike i jugoist. Azije. Čitavo im je tijelo, zajedno s repom, pokriveno pločastim smeđožutim rožnatim ljuskama poredanima poput crjepova. Dugi su do 80 cm, glava je mala, rep snažan i dugačak,… Nastavi čitati →
ljuštura, tvorevina izgrađena od org. tvari konhiolina (slične hitinu), u koji se odlažu kristali vapnenca. Sastoji se od 3 do 6 slojeva, različite debljine. Nalazi se u većine mekušaca: jednoljušturaša, babuški (izgrađena od 8 pločica), školjkaša (dvodijelna), puževa (kućica), nekih glavonožaca.
