BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Guyon, Félix, francuski liječnik (Saint-Denis, otok Reúnion, 21. VII. 1831 – Pariz, 20. VII. 1920). Vodeći francuski urolog svojega vremena, bavio se kirurgijom bubrega i mokraćne cijevi. Uveo nove instrumente i operacijske tehnike u urološku… Nastavi čitati →
guževi ili smukovi (Colubridae), por. zmija iz reda ljuskaša (Squamata), podreda zmija (Serpentes); najbrojnija porodica, ima više od 2000 vrsta. Neotrovne i neopasne zmije, u Europi žive predstavnici 8 rodova: poljarice (Coluber, npr. na jadranskoj… Nastavi čitati →
gvajak (španj.), smola što se dobiva iz drva Guajacum officinale L. i Guajacum sanctum L. koja rastu na Haitiju i u Dominikanskoj Republici. Rabi se kao reagens u testu za otkrivanje okultnoga krvarenja iz probavnog trakta.
gvala, gvalica, naziv za smjesu koju izbacuju ptice iz por. sova (Strigidae); one nemaju volju pa od plijena, koji progutaju neusitnjenog, izbace kroz kljun gvale što sadrže hitinske ostatke kukaca, dlaku i perje, kao i čiste kosti sitnih sisavaca i ptica.
habitat (lat. habitare stanovati, obitavati), ukupnost kem.-fiz., meteoroloških, topografskih i drugih uvjeta vlastitih sredina u kojoj žive predstavnici neke biljne ili životinjske vrste, kao skupina ili kao jedinke (npr. šumski h., mikro-h.); hrv. obitavalište.
habitus (lat. držanje, svojstvo) 1. filoz Skolastički lat. izraz za Aristotelovu kategoriju heksis, koja označava uobičajeni način djelovanja i ponašanja. H. može značiti vrlinu, umj. nadarenost i sl. U današnje vrijeme izraz h. rabi se kao naziv za neki… Nastavi čitati →
Hacquet, Balthazar, franc. liječnik i prirodoslovac (Le Conquet, Bretanja 1739. ili 1740 – Beč, 10. I. 1815). Od 1766. bio rudarski kirurg u Sloveniji (Idrija); 1778–87. u Ljubljani predavao na kirurškoj školi; 1788–1810. prof. na sveučilištima u… Nastavi čitati →
Hadži, Jovan, slovenski zoolog (Temišvar, 22. IX. 1884 – Ljubljana 11. XII. 1972). U Zagrebu završio gimnaziju. Nakon studija zoologije u Beču, radio u Zagrebu – u Narodnom zoološkom muzeju (1907), zatim na Sveučilištu (1908) i… Nastavi čitati →
Haeckel, Ernst, njem. zoolog i filozof (Potsdam, 16. II. 1834 – Jena, 9. VIII. 1919). Embriolog i najpoznatiji pristaša darvinizma u Njemačkoj; formulirao (temeljni) → biogenetski zakon po kojemu razvitak zametka (ontogeneza) iznova prolazi (ponavlja… Nastavi čitati →
Haën, Anton de, nizozemski i austrijski liječnik i internist (Den Haag, 8. XII. 1704 – Beč, 4. IX. 1776). Od 1754. djelovao u Beču, profesor interne medicine. Uveo u kliničku praksu medicinsku nastavu uz bolesnički krevet i… Nastavi čitati →
Hahnemann, Samuel, njemački liječnik (Meissen, 10. IV. 1755 – Pariz, 2. VII. 1843). Osnivač → homeopatije čije je načelo da se slično liječi sličnim (veoma male količine tvari koje bi u većim dozama izazvale slične… Nastavi čitati →
Hajnšek, Franjo, hrvatski liječnik (Zagreb, 23. XI. 1924 – Zagreb, 31. I. 1989). U Zagrebu završio studij medicine 1950. Bavio se kliničkom neurofiziologijom, elektroencefalografijom i epileptologijom te je u zagrebačkoj Neuropsihijatrijskoj klinici vodio Zavod za… Nastavi čitati →
halazion (grč.), sitan čvorić u očnome kapku, nastao kroničnom upalom Meibomovih žljezdica. Histološki, radi se o granulomskoj upali kao odgovoru na oslobođenu mast.
Haldane, John Burdon Sanderson, britanski genetičar i evolucijski biolog (Oxford, 5. XI. 1892 – Bhubaneswar, Indija, 1. XII. 1964). Podrijetlom iz škotske aristokratske obitelji, sin → Johna Scotta. Jedan od začetnika evolucijske →… Nastavi čitati →
Haldane, John Scott, britanski fiziolog i filozof (Edinburgh, 3. V. 1860 – Oxford, 14. III. 1936). Bavio se fiziologijom disanja te proučavanjem plinova u krvi. Dokazao utjecaj ugljičnog dioksida na centar za disanje u mozgu.… Nastavi čitati →
haliterij, rod izumrlih sisavaca iz por. sirena (Sirenia), dužine tijela oko 3 m. Fosili su nađeni u slojevima sr. tercijara juž. i sr. Europe.
Haller, Albrecht von, švicarski liječnik, botaničar i književnik (Bern, 16. X. 1708 – Bern, 12. XII. 1777). Dao velike doprinose fiziologiji (Osnove fiziologije čovječjega tijela, I–VIII, 1757–66), anatomiji, botanici i embriologiji. Prvi opisao mehanizam… Nastavi čitati →
halobionti (grč.), biljni i životinjski organizmi koji su prilagođeni životu u slanoj ili bočatoj vodi, u vrlo slanim ili poluslanim staništima.
halofiti (grč.) ili slanjače, biljke slanih staništa koje rastu uz morsku obalu, te u slanim stepama i pustinjama.
Halpern, Bernard, franc. liječnik ukr. podrijetla (Tarnoruda, Rusija, 2. XI. 1904 – Pariz, 22. IX. 1978). Bavio se patofiziologijom i terapijom alergijskih bolesti. Uveo u med. uporabu sintetske spojeve s antihistaminskim djelovanjem.
