BIOLOŠKE I MEDICINSKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Szent-Györgyi, Albert, mađarski i američki fiziolog (Budimpešta, 16. IX. 1893 – Woods Hole, Massachusetts, 22. X. 1986). Studirao medicinu i fizikalnu kemiju u Budimpešti, Pragu i Berlinu, doktorirao u Cambridgeu. Za II. svjetskoga rata imao švedsko državljanstvo, a… Nastavi čitati →
šafran (Crocus), podlesak, rod biljaka jednosupnica iz por. perunike (Iridaceae) s o. 80 vrsta. Nježni cvjetovi bijele, žute ili plave boje uronjeni su gotovo u zemlju. Listovi su dugi i uski, lancetasti. Plod je mnogosjemeni tobolac. Prašnici se upotrebljavaju… Nastavi čitati →
šaka (lat. manus), dio ruke od zglavka do vrha prstiju. Osnovu mu čine kosti zapešća (karpusa, kojih ima 8, poredanih u dva reda), sredopešća (metakarpusa, kojih ima 5) i prstiju (svaki prst čine po tri… Nastavi čitati →
šampinjon, Agaricus bisporus, gljiva iz por. Agaricus, u prirodi smeđeg klobuka (5 do 10 cm) i stručka (o. 6 cm), raste na zelenim poljima Europe i Amerike. Kao uzgojena “stolna gljiva” kultivirana je najprije u Francuskoj. Odabirom… Nastavi čitati →
šant (engl. shunt) 1. U medicini, spoj dvaju anatomskih kanala koji omogućava miješanje njihova sadržaja, najčešće u srčano-žilnom sustavu (ondje dolazi do miješanja arterijske i venske krvi u srčanim šupljinama ili krvnim žilama). Prirođena je anomalija (npr. defekt srčane… Nastavi čitati →
šapa (lat. autopodium), krajnji dio prednjega (prsnoga) i stražnjega (zdjeličnoga) uda u mesojeda. Osnovu joj čine kosti korijena stopala, prstišta i prstiju. Mačke i psi na prednjim š. imaju po pet, a na stražnjima po četiri prsta, dok medvjedi… Nastavi čitati →
šarančići, zubati (Cyprinodontidae), por. malenih riba mekoperki (Isospondyli). Lijepih boja, drže se u akvarijima. Brojni su u kopnenim i bočatim vodama tropa. Kod nas u solanama Paga i Stona živi šarena pastirica (Cyprinodon calaritanus).
šarani (Cyprinidae), najraširenija por. riba kopnenih voda (više od 2000 vrsta). Žive u mirnim, toplim i muljevitim vodama Europe, Azije, Sjev. Amerike i dijela Afrike. Hrane se biljnim planktonom i sitnim životinjicama. Obični šaran (Cyprinus carpio) stoljećima se uzgajao… Nastavi čitati →
šaranke (Cypriniformes), red riba koštunjača koji obuhvaća porodice šarana (Cyprinidae), somova (Siluridae), jeguljki (Gymnotidae) i Characinidae (kojima pripadaju piranje). Ugl. slatkovodne ribe rasprostranjene u trop. i umjerenim područjima. O. 5000 vrsta. Mnoge imaju gosp. značenje.
šarenica (lat. iris), prstenasta mišićno-epitelna pregrada ispred očne leće, koja u sredini ostavlja okrugli otvor, zjenicu. Sadrži dva mišića, od kojih jedan (dilatator) širi, a drugi (sfinkter) suzuje zjenicu regulirajući količinu svjetlosti što dopire do mrežnice. Različite boje, ovisno o količini pigmenta melanina.
šarlah (njem.) → skarlatina
šarulja, crvena (Elaps corallinus), crvenopasna guja, zmija otrovnica iz skupina guja (Elapinae). Crvene je boje s crnim prstenima obrubljenim žutim. Naraste do 65 cm. Živi u Juž. Americi.
šaruni (Carangidae), širuni, šnjurci, por. morskih riba koštunjača iz podreda grgečki (Percomorphi). Brze, pučinske, grabežljive ribe toplih i umjerenih mora. Poznatiji su skušac pratibrod ili fanfan (Naucrates ductor) koji slijedi velike morske pse, kitove i brodove, gof ili… Nastavi čitati →
šaš (Carex), rod biljaka iz por. šiljeva (Cyperaceae). Trajnice slične travama. Cvjetovi su im neugledni, grupirani u klasiće, biljke su jednodomne. Rod obuhvaća više od 1000 vrsta koje najčešće rastu na vlažnim staništima. Druge vrste sežu do granice… Nastavi čitati →
šav 1. U anatomiji, vrsta nepokretnog spoja između lubanjskih kostiju (sutura; npr. tjemeno-čeoni ili vjenačni, međutjemeni ili zubasti, tjemeno-sljepoočni ili ljuskasti, tjemeno-zatiljni ili lambdoidni). U mladosti je vezivno-koštani, a poslije 20. godine života posve okošta. 2. U anatomiji,… Nastavi čitati →
šćir (Amaranthus), štir, štirenica, rod jednogodišnjih zeljastih biljaka iz por. šćirova (Amaranthaceae). To su samonikle biljke antropogenih staništa. Cvjetovi su im zelenkasti ili bijeli, rjeđe crveni. Neke se vrste uzgajaju kao ukrasne.
šeboj (Erysimum), polugrm ili jednogodišnja zelen iz por. krstašica (Brassicaceae). Cvjetovi su sakupljeni u plodove, a plod je komuška. Rasprostranjen u Europi i Sjev. Americi.
