brlina, stup srama; mjesto na glavnom trgu na kojem bi se vezivanjem uza stup kažnjavalo krivca za osobne uvrede, nepriličan govor, psovanje i sl.; prangar u sjevernoj Hrvatskoj.
brvnara, kuća, štala ili hambar šumovitih i planinskih krajeva sagrađena od brvna, greda ili neotesanih oblica vodoravno složenih te povezanih drvenim klinovima i zasječenim na uglovima; najčešće na zidanom podnožju ili drvenim stupovima; pokrivena slamom, crijepom, trskom ili daščicama.… Nastavi čitati →
bugarštica (bugaršćica), najstarija hrvatska narodna pripovjedna pjesma lirsko-epskoga karaktera ispjevana u dugom stihu, najčešće u 15-ercima i 16-ercima s cezurom iza 7. ili 8. sloga. U nekim se bugaršticama iza dva ili više stihova javlja pripjev s 5 ili 6… Nastavi čitati →
Bugini, mlado indonezijsko društvo na jugozapadu Celebesa; utemeljili više kneževina. Naselili se također na istočnoj obali → Bornea i drugih otoka. Kao i njima srodni → Makasari, imaju bogatu književnost, zapisanu vlastitim pismom i na vlastitom jeziku.
bumerang (engleski: boomerang, iz jezika australskih domorodaca), drveno ili metalno oružje australskih domorodaca srpasta oblika. Kreće se u krivulji i ako ne zahvati cilj, vraća se bacaču. Služi u lovu, borbi, a danas najviše kao sportski rekvizit.
Buschan, Georg, njemački etnolog i antropolog (Frankfurt na Odri, 14. IV. 1863 – Szczecin, 6. XI. 1942). Najvažnija djela: Germani i Slaveni 1986; Balkanski narodi 1916. Uz suradnju drugih njemačkih stručnjaka izdao standardno djelo Ilustrirana etnologija (1910) i popularno djelo Običaji naroda (1922–26).
buše ili bušari, maskirani ophodnici koji za → poklade obilaze selom; odjeveni u izvrnute kožuhe, zakrabuljeni maskama (od tekstila, drvenih u obliku životinjskih glava s rogovima), sa zvoncima, klepetaljkama ili trubama od kore u ruci. Običaj raširen u Slavoniji,… Nastavi čitati →
Bušmani (afrikaans: Bosjemans ljudi iz grmlja), etnička skupina lovaca i skupljača po pustinjama jugozapadne Afrike. Niska rasta (do 150 cm), blijedožute puti, sitnokovrčave kose (“zrna papra”), mongoloidnih komponenata; u žena izražena → steatopigija. Nekada vrlo brojni, sada raspršeni u… Nastavi čitati →
caboclo (brazilski), u Brazilu, mješanac Indijanca odnosno Indijanke i bijelca odnosno bjelkinje.
canti carnascialeschi (talijanski: pokladne pjesme), vesele, razuzdane i satirične pjesme koje su se pjevale u vrijeme karnevala u Firenci u XV. i XVI. stoljeću, a uveo ih je Lorenzo Medici čije je stihove uglazbio njegov dvorski skladatelj → Heinrich Isaac… Nastavi čitati →
Cepelić, Milko (Mihovil), hrvatski povjesničar i etnolog (Vuka, 21. IX. 1853 – Đakovo, 26. III. 1920). Svećenik, isprva kapelan u Osijeku, zatim dvorski kapelan → Josipa Jurja Strossmayera; od 1882. biskupov tajnik; kanonik… Nastavi čitati →
Chavin, vjersko središte Chavin de Huántar na visoravni u sjevernom planinskom dijelu Perua (3200 m n. m.), prema kojemu je nazvana → čavinska kultura. Arheološko nalazište pripada svjetskim spomenicima kulture pod zaštitom UNESCO-a.
Cherokee (Čeroki, Čiroki, Čerokezi), sjevernoamer. indijansko pleme, iz jezične porodice Irokeza. Pripadaju skupini tzv. pet civiliziranih plemena (uz Choctaw, Chickasaw, Creek, Seminole) u državi Oklahomi, SAD. Od 1821. imaju vlastito pismo koje je izumio Čerokez Sequoya, a od 1828. i… Nastavi čitati →
Cheyenne (Čejeni), sjevernoamer. indijansko pleme, iz jezične porodice Algonkina. Živjeli su kao lovci na bizone u z prerijama od Wyominga do Colorada; bavili su se i poljodjeljstvom (uzgajali su duhan za obredne svečanosti); danas su u rezervatima u Montani… Nastavi čitati →
Chibcha (Čipči), skupni naziv za indijanska plemena u današnjoj Nikaragvi, Kostariki, Panami, Kolumbiji i Ekvadoru, koja čine samostalnu jezičnu porodicu među jezicima Juž. i Sred. Amerike. U Kolumbiji i Panami bili su gl. nositelji predšpanj. kulture, primjerice vrsni obrađivači… Nastavi čitati →
chicha (šiša), alkoholno piće južnoamer. Indijanaca, slično pivu. Proizvodi se od kukuruza i palminih plodova; rabi se pri obrednim svečanostima.
Chichén Itzá (na majanskom: na bunaru Itza), ruševine drevnoga indijanskoga grada na SI Yucatána, Meksiko. Utemeljili su ga → Maye u VI. st.; najveći procvat doživio između XI–XIII. st., kad je pleme Tolteka, istjerano iz Tule, zajedno sa starim stanovništvom… Nastavi čitati →
Chichimeki (Čičimeki), danas izumrlo indijansko pleme lovaca i sabirača u meks. pokrajinama Quezétaro i Zacatecas. U predšpanjolskom razdoblju više puta prodirali na jug (→ Tolteki, → Azteki). Potkraj XVI. st. podjarmili su ih Španjolci.
Chickasaw (Čikosava), sjevernoamer. indijansko pleme iz jezične obitelji Muskogi. Žive uz rijeku Mississipi, pripadaju skupini tzv. pet civiliziranih plemena (uz → Cherokee, Choctaw, Creek i Seminole).
Chimú (Čimu), južnoameričko indijansko pleme koje je na sjeverozapadnoj obali Perua razvilo visoku kulturu u XII. stoljeću i održalo je do 1463. Država im je sezala od grada Tumbesa do blizine grada Lime (oko 900 km). Glavni grad… Nastavi čitati →
