FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Lowell, Percival, amer. astronom (Boston, 13. III. 1855 – Flagstaff, Arizona, 13. XI. 1916). Sagradio zvjezdarnicu u Arizoni (1894, sada Lowell Observatory) i promatrao Mars i njegove kanale za koje je vjerovao da potječu od… Nastavi čitati →
Lowitz, Tobias, rus. kemičar i farmaceut njem. podrijetla (Göttingen, 25. IV. 1757 – Petrograd, 7. XII. 1804). Studirao medicinu u Göttingenu. Prof. u Petrogradu (od 1793), drž. savjetnik i član tamošnje Akademije znanosti. Otkrio sposobnost adsorpcije ugljika.
Lr, znak za kem. element → lorensij (lawrencij) nakon 1963.
LSD (engl.) ili lizergid, C16H16N2O2, dietilamid lizerginske kiseline (njem. Lysergsäure-Dyethilamid), opojna droga bez boje i mirisa koja izaziva promjene mentalnog stanja, osjetila i ponašanja time što blokira djelovanje serotonina u mozgu.… Nastavi čitati →
Ludolfov broj (nazvan po nizozemskom matematičaru Ludolphu van Ceulenu /1540–1610/ koji ga je izračunao na 35 decimala), omjer opsega i omjera kružnice, poznatiji pod nazivom → pi (π).
luk 1. mat Dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. Duljina luka za pripadni kut á iznosi rđá/180. 2. arhit Konstruktivni i dekorativni element; gornji završetak otvora u zidu ili među stupovima, obično izveden tehnikom svođenja. Po obliku… Nastavi čitati →
luminancija (prema lat.), svjetljivost, svjetlosna jakost po jedinici površine, cd/m2.
luminescencija (lat. preko engl.), emisija svjetlosti iz tijela bez isijavanja topline, tj. zbog bilo kojeg pobuđenog stanja atoma osim zbog povećanja temperature. Ako je atom luminescentne tvari izložen utjecaju vanj. energije, onda vanj. elektroni apsorbiraju energiju i skaču na viša… Nastavi čitati →
luminofori (lat.; grč.), tvari koje bez povišenja temperature pretvaraju apsorbiranu energiju u elektromagn. zračenje.
Lummer, Otto, njemački fizičar (Gera, 17. VII. 1860 – Breslau/Wrocław, 5. VII. 1925). Istraživao zračenje energije, posebno zračenje crnoga tijela i njegovu raspodjelu energije (1899), što je bila eksperimentalna podloga za Planckovu formulaciju kvantne mehanike. Poboljšao Bunsenov fotometar (1889).
Luna, zajednički naziv za 24 sovj. svemirske letjelice koje su istraživale Mjesec. Prva letjelica koja je dodirnula Mjesec bila je Luna 2 (1959), drugu stranu Mjeseca snimila je Luna 3 (1959), prva se meko spustila Luna 9 (1966), prvim… Nastavi čitati →
Lunar Orbiter, pet amer. svemirskih letjelica iz programa Apollo koje su pripremale let ljudi na Mjesec. Kružile su godinu dana (1966–67) oko Mjeseca kao umjetni sateliti i kartografirali površinu Mjeseca.
Lupus ili Vuk, zviježđe južnog neba.
lutecij (novolatinski: lutetium), znak Lu, kemijski element iz III. skupine periodnoga sustava (redni broj 71, relativna atomska masa 174,97). Srebrenasto-bijela kovina iz skupine lantanoida. Prvi put izoliran 1907, ime dobio po latinskom nazivu Pariza (Lutetia), rodnom gradu… Nastavi čitati →
lužine, otopine alkalijskih hidroksida. Oštećuju kožu i sluznicu. → baze
Lyman, Theodore, amer. fizičar (Boston, 23. XI. 1874 – Cambridge, 11. X. 1954). Prof. na Harvardu (1921–25) i dir. Jefferson Physical Laboratory (1910–47). Prvi u spektroskopiji razvio tehniku istraživanja spektra u ultraljubičastom području. Otkrio spektralnu… Nastavi čitati →
Lymanova serija (L-serija), niz linija atomskog spektra vodika. Uz Lymanovu seriju za ultraljubičasto područje postoje i Balmerova serija za vidljivi dio spektra, te Paschenova i Brackettova serija za infracrveno područje.
Lyot, Bernard, francuski astrofizičar (Pariz, 27. II. 1897 – Kairo, 2. IV. 1952). Izumio koronograf (1930), spravu za proučavanje Sunčeve korone, vanjskoga sloja Sunčeve atmosfere, i uskopojasni monokromatski filtar za slična proučavanja kada nema pomrčine.… Nastavi čitati →
Ljapunov, Aleksandr Mihajlovič, rus. matematičar (Jaroslavlj, 6. VI. 1857 – Odesa, 3. XI. 1918). Studirao kod poznatog matematičara Čebiševa. Bavio se diferencijalnom geometrijom, teorijom potencijala, stabilnostima sustava (Ljapunovljeve metode).
Ma, znak za → Machov broj.
.JPG){kind=link}
