FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
miristinska kiselina, viša masna kiselina; bijela kristalna tvar kem. sastava C14H28O2. Sastojak većine biljnih (čini 70–80% maslaca muškatnog oraha /Myristica fragrans/) i životinjskih masti.
Mises, Richard von, austrijski matematičar (Lemberg, danas Lavov, 19. IV. 1883 – Boston, 14. VII. 1953). Brat ekonomista → Ludwiga. Diplomirao matematiku i fiziku u Beču, sveučilišni profesor u Dresdenu i Berlinu, od 1933. u… Nastavi čitati →
Mitchell, Edgar, amer. astronaut (Hereford, Texas, 17. IX. 1930). Astronaut iz svemirskog programa Apollo. Prvi let s Apollom 14 ostvario 31. I. 1971. Šesti čovjek koji je boravio na Mjesecu i proveo na njemu oko 9 sati.
Mitchell, Maria, amer. astronomkinja (Nantucket, 1. VIII. 1818 – Lynn, 28. VI. 1889). Proučavala Sunčeve pjege i maglice. Otkrila nov komet (1847). Prva žena izabrana u Amer. akademiju znanosti i umjetnosti (1848).
Mitscherlich, Alexander, njem. kemičar (Berlin, 28. V. 1836 – Oberstdorf, 31. V. 1918). Pronašao postupak dobivanja celuloznog vlakna iz drva (1874). Sin Eilharda.
Mitscherlich, Eilhard, njem. kemičar (Neuende, 17. I. 1794 – Berlin, 28. VIII. 1863). God. 1819. otkrio zakon izomorfije (kem. različite tvari imaju istu strukturu), zatim monoklinski oblik sumpora (1823), selensku kiselinu (1827), dao naziv benzenu,… Nastavi čitati →
Mittag-Leffler, Magnus Gösta, šved. matematičar (Stockholm, 16. III. 1846 – Djursholm, 12. VII. 1927). Pokrenuo međunar. mat. časopis Acta Mathematica. Inicijator održavanja svj. mat. kongresa. Prvi predsj. Međunar. mat. udruženja.
Mittasch, Alwin, njem. kemičar (Grossdehsa, kraj Löbaua, 27. XII. 1869 – Heidelberg, 4. VI. 1953). Istraživač u BASF-u. Dobio metanol iz vodika i ugljičnoga monoksida. Postavio osnove za industr. uporabu Haber-Boschova postupka.
Mizar, jedna od zvijezda Velikog medvjeda.
mjesec, dio godine, vremensko razdoblje u kojem Mjesec obiđe Zemlju. Sinodički m. računa se prema položaju Mjeseca u odnosu na Sunce te iznosi 29 d 12 h 44 min i 2,8 s. Određuje se i mjerenjem položaja Mjeseca u… Nastavi čitati →
Mjesec, Zemlji najbliže svemirsko tijelo, sr. udaljenosti 384 403 km. Najsjajnije nebesko tijelo čija je zvjezdana veličina –12,7 (vrijedi za puni M.). Promjer 3476 km, površina 37 966 000 km2. Zbog njegove veličine mnogi… Nastavi čitati →
mliječna kiselina, C3H6O3, bezbojna org. tekućina topljiva u vodi, nastaje vrenjem šećera ugljikohidrata u mlijeku posredstvom bakterija. Stvara se i u mišićima tijekom velikih napora izazivajući grčeve. Upotrebljava se u prehr. ind. i medicini.
Mliječni put (Mliječna, Kumov/sk/a staza), skup nekoliko stotina milijardi zvijezda koje međusobno tvore zvjezdana jata. U međuzvjezdanom prostoru nalaze se oblaci prašine i plina. Tijekom XVIII. st. smatralo se da se Sunce nalazi u središtu M. s. Sred. dio… Nastavi čitati →
Mn, kem. znak za → mangan.
mnogostrukost, mat. poopćenje pojma plohe u algebarskoj geometriji.
množenje (multiplikacija), jedna od četiriju osnovnih računskih operacija kada se nekim brojevima a, b pridružuje njihov umnožak (produkt) a × b ili a · b ili ab (bez znaka × ili · između brojeva). Znak × za množenje uveo… Nastavi čitati →
Mo, kem. znak za → molibden.
Möbius, August Ferdinand, njemački matematičar i astronom (Schulpforte, 17. XI. 1790 – Leipzig, 26. IX. 1868). Sveučilišni profesor u Leipzigu, ravnatelj tamošnje zvjezdarnice. Poznat po izumu plohe koja ima samo jednu stranu i… Nastavi čitati →
Močnik, Franc, slov. matematičar (Cerkno, 1. X. 1814 – Graz, 30. XI. 1892). Srednjoškol. prof. u raznim mjestima Austro-Ugarske, škol. nadzornik za Štajersku. Pisac poznatih osnovnoškol. i srednjoškol. udžbenika i najpoznatiji slov. pedagog u 2.… Nastavi čitati →
