FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Noether, Emmy (Amalie), njemačka matematičarka (Erlangen, 23. III. 1882 – Bryn Mawr, kraj Philadelphije, 14. IV. 1935). Profesorica i suradnica → Davida Hilberta u Göttingenu. Glavni su joj znanstveni rezultati u području apstraktne algebre… Nastavi čitati →
nomenklatura (lat.) 1. Sustav i popis nazivâ u nekoj struci, tehnici, znanosti; način kako se taj sustav stvara. Anatomska n. sadrži o. 5640 stručnih naziva. Prva međunarodno prihvaćena n. bila je bazelska (BNA) iz 1895. Jenska (JNA) n. iz 1935.… Nastavi čitati →
nomografija (grč.), postupak rješavanja mat. problema (obično jednadžbi) graf. putem, tj. s pomoću dijagrama koji se zovu nomogrami. Također, disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom nomograma.
nomogram (grč.), poseban grafikon ili crtež koji prikazuje ovisnost dviju ili više veličina. Vrijednost jedne varijable može se naći bez računanja iz vrijednosti jedne ili dviju drugih poznatih varijabli.
Norma, kratica Nor, Mjerilo ili Kutnik, zviježđe na juž. nebu u Mliječnoj stazi.
normala (lat.) mat Okomica, perpendikulara, vertikala, pravac ili crta koja pod pravim kutom pada na drugi pravac, crtu, krivulju ili ravninu. Točka u kojoj normala siječe pravac ili ravninu zove se nožište normale. Normala na ravninu okomita je na sve pravce ravnine.
normalna distribucija ili razdioba, u teoriji vjerojatnosti, zakon razdiobe kontinuirane slučajne varijable. Graf te razdiobe prikazan je → Gaussovom krivuljom u obliku simetričnoga zvona. Otkrio ju je njemački matematičar Gauss (1809) proučavajući problem pogrešaka mjerenja. Mnogi procesi… Nastavi čitati →
normalne otopine, otopine koje sadrže 1 gram-ekvivalent tvari u 1 L otopine. Uz normalne otopine (N), postoje decinormalne (N/10) i centinormalne otopine (N/100). Normalitet se prema SI-klasifikaciji definira kao brojčana vrijednost koncentracije izražene u mol/cm3 i podijeljene s oksidacijskim brojem.
nova (lat.), nova zvijezda, promjenjiva zvijezda čiji se sjaj u vrlo kratkom roku od samo nekoliko dana poveća za oko 10 000 puta. To se događa u dvojnim zvijezdama koje čine crveni divovi i bijeli patuljci. Plin teče s… Nastavi čitati →
Noyori, Ryoji, japanski kemičar (Kobe, 3. IX. 1938). Doktorirao na Sveučilištu u Kyotu (1967), profesor kemije na Sveučilištu u Nagoyi. Radio s nobelovcem Coreyom na Harvardovu sveučilištu. Otkrio kiralne katalizatore na bazi rodijevih i rutenijevih kompleksnih spojeva koji se… Nastavi čitati →
Np, znak za kem. element → neptunij.
NRT (skr. od Nançay Decimetric Radio Telescope), radioteleskop postavljen u franc. gradiću Nançayu. Izrađen je prema principu koji je predložio John. D. Kraus, a sastoji se od primarnoga ravnog (20×40 m) i sekundarnoga zaobljenog zrcala (r = 560 m). Prvo… Nastavi čitati →
NTT (akr. od engl. New Technology Telescope), teleskop nove tehnologije, promjera 3,6 m postavljen u zvjezdarnici ESO u La Silli u Čileu, na 2400 m. n.m. Teleskop se koristi tzv. aktivnom optikom koja tanko i savitljivo primarno sferno zrcalo, s… Nastavi čitati →
nuklearna energija (atomska energija), energija koja se oslobađa iz jezgara atoma za vrijeme nuklearnih reakcija kao rezultat pretvorbe mase u energiju prema formuli E = mc2 (E energija, m masa, c brzina svjetlosti). Oslobađa se na dva načina:… Nastavi čitati →
nuklearna fisija → fisija
nuklearna fizika, grana fizike koja se bavi strukturom i svojstvima atomskih jezgara, nuklearnim silama, međudjelovanjem između čestica i jezgara, proučavanjem radioaktivnog raspada, praktičnim dobivanjem nuklearne energije s pomoću fisije i fuzije. Proučavanje jezgara atoma dovelo je do razumijevanja procesa… Nastavi čitati →
nuklearna fuzija → fuzija
nuklearna magnetska rezonancija (NMR), pojava da jezgra s magn. momentom različitim od nule, koja se nalazi u vanj. magn. polju, apsorbira elektromagn. zračenje. Jezgra se ponaša kao mali magnet. Vektor nuklearnog magn. momenta može prema kvantnim pravilima imati samo… Nastavi čitati →
nuklearne reakcije, procesi u jezgrama atoma ili između jezgara i elementarnih čestica. Pritom se prir. načinom ili umjetno mijenja struktura atoma. Atomske se jezgre mogu promijeniti zbog radioaktivnog raspada emisijom subatomske čestice. Umjetno se n. r. izazivaju bombardiranjem jezgara… Nastavi čitati →
