FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Poulsen, Valdemar, dan. fizičar i inženjer (Kopenhagen, 23. XI. 1869 – New York, 6. VIII. 1942). Izradio snimač zvuka na magn. žicu (1899), preteču magnetofona. Snimao je i reproducirao signal bez ikakvog pojačala. Izum je… Nastavi čitati →
površinska napetost, sila koja čestice tekućine drži na okupu i zbog koje tekućina ima površinu. Odgovorna je za stvaranje kapi te za podizanje i spuštanje tekućine u kapilarama. Zbog p. n. neke tvari se vlaže (hidrofilne) , a neke ne (hidrofobne).
Powell, Cecil Frank, engl. fizičar (Tonbridge, 5. XII. 1903 – kraj Milana, 9. VIII. 1969). Razvio tehniku detekcije elementarnih čestica na film (1930). Tu je metodu rabio za istraživanje kozmičkih zraka te je otkrio (1947)… Nastavi čitati →
Poynting, John Henry, engleski fizičar (Monton, 9. IX. 1852 – Birmingham, 30. III. 1914). Sveučilišni profesor u Birminghamu (1880–1914). Maxwellov učenik. Bavio se elektrodinamikom. Tok energije u jednoj točki može se izraziti kao vektorski produkt… Nastavi čitati →
pozadinsko zračenje, ionizirajuće zračenje prisutno u okolišu za razliku od zračenja pojedinog izvora. Najveći dio (87%) p. z. na Zemlji potječe od prir. zračenja. P. z. iz svemira (kozmičko zračenje) pripisuje se Velikom prasku.
pozitivan (kasnolat.) 1. Potvrdan, jestan, afirmativan. 2. Povoljan, vrijedan, dobar. 3. Činjeničan, stvaran. 4. mat Veći od nule. Supr. negativan.
pozitivni brojevi (lat.), realni brojevi veći od nule. Naziv se pojavljuje u XVI. st., a u općoj je upotrebi od druge pol. XVII. st.
pozitron, oznaka e+; laka, pozitivno nabijena elementarna čestica iz skupine leptona. Iste mase kao elektron i po veličini istoga naboja, ali pozitivnog; antičestica elektrona. Postojanje pozitrona predvidio je hrvatski fizičar –> Stjepan Mohorovičić (1890–1980) prije nego što… Nastavi čitati →
pozitronij, nestabilno, vezano stanje elektrona i pozitrona slično atomu vodika, samo što je umjesto protona (jezgre) → pozitron. Raspada se anihilacijom na dva ili tri fotona za manje od 10-7 sekunda. Prvi je postojanje pozitronija postulirao… Nastavi čitati →
Pr, kem. simbol za element → praseodimij.
pramen pravaca, skup svih pravaca u nekoj ravnini koji se sijeku u jednoj točki (vrhu pramena pravaca).
pramen ravnina, skup svih ravnina u prostoru koje prolaze istim pravcem (os pramena pravaca).
Prandtl, Ludwig, njem. fizičar (Freising, 4. II. 1875 – Göttingen, 15. VIII. 1953). Prof. u Hannoveru i Göttingenu (od 1904), dir. Instituta cara Vilima za istraživanje fluida (1925–46). Otkrio granični sloj uz površinu tijela koje… Nastavi čitati →
praseodimij (novolatinski: praseodymium), znak Pr, kemijski element III. skupine, lantanoid s rednim brojem 59 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 140,91, relativne gustoće 6,77, srebrenastožuta kovina tališta 931 °C, vrelišta 3512 °C, mekan, kovak, rastegljiv. U prirodi se… Nastavi čitati →
praskavi plin, praskavac, smjesa dvaju volumnih dijelova vodika i jednoga volumnog dijela kisika. Zapaljen jako eksplodira stvarajući temperaturu plamena od o. 2000 °C.
pravac, jedan od osnovnih pojmova geometrije. Predstavlja najkraću spojnicu dviju točaka u ravnini. U euklidskoj geometriji dva se pravca ili sijeku u jednoj točki, ili su paralelni, ili su mimosmjerni. U analitičkoj geometriji p. se zadaje jednadžbom y =… Nastavi čitati →
Pravdić, Velimir, hrvatski kemičar (Zagreb, 11. VIII. 1931 – Zagreb, 13. I. 2011). Kemiju studirao u Zagrebu; od 1956. do umirovljenja radio u Institutu Ruđer Bošković. Gost profesor na više fakulteta. Uz fizikalnu kemiju i elektrokemiju, bavio… Nastavi čitati →
pravokutni trokut, trokut s jednim pravim kutom (od 90°), dok su ostala dva šiljata. Stranica nasuprot pravom kutu naziva se hipotenuza, a ostale dvije katete. Za p. t. vrijedi → Pitagorin poučak.
pravokutnik, četverokut sa svim pravim kutovima i s međusobno paralelnim stranicama a i b. Površina p. P = ab, opseg O = 2a + 2b. Sjecište dijagonala je središte pravokutniku opisane kružnice. Ako su kod p.… Nastavi čitati →
