FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Balmer, Johann Jakob, švicarski fizičar i matematičar (Lausen, 1. V. 1825 – Basel, 12. III. 1898). Našao empirijsku formulu, vrlo važnu u razvoju kvantne fizike, za izračunavanje valnih duljina linija u vidljivu dijelu vodikova spektra… Nastavi čitati →
Banach, Stefan, poljski matematičar (Krakov, 30. III. 1892 – Lavov, 31. VIII. 1945). Jedan od osnivača funkcionalne analize (teorija normiranih linearnih prostora – Banachov prostor). Pridonio teoriji realnih funkcija, ortogonalnih redova i teoriji mjerenja.
Bardeen, John, američki fizičar (Madison, Wisconsin, 23. V. 1908 – Boston, 30. I. 1991). Dvostruki nobelovac za fiziku (za istraživanje poluvodiča i otkriće tranzistora, s → Walterom H. Brattainom i → Williamom Schockleyem… Nastavi čitati →
baricentar (grčki: baros i latinski: centrum), težište (centar) mase; u astronomiji, točka oko koje se gibaju tijela dvojnog (ili višestrukog) sustava, npr. dvojne zvijezde.
barij, simbol Ba, kemijski element (redni broj 56, atomska masa 137,34). Bijela mekana kovina iz grupe zemnoalkalijskih kovina. Najvažnije barijeve rude jesu barit (barijev sulfat) i viterit (barijev karbonat). Spojevi mu se upotrebljavaju u industriji tekstila, kože, boja, gume,… Nastavi čitati →
barioni (grčki), subatomske čestice sa spinom od 1/2, većim masama, različitim nabojima (nukleoni i hiperoni).
Barišić, Slaven, hrvatski fizičar (Pleternica, 26. I. 1942 – Zagreb, 4. IV. 2015). Profesor i dekan (1986–88) PMF-a u Zagrebu, član HAZU (od 1990) i Europske akademije znanosti u Parizu (od 1995). Bavio se fizikom čvrstoga stanja… Nastavi čitati →
Barkhausen, Heinrich, njemački fizičar (Bremen, 2. XII. 1881 – Dresden 20. II. 1956). Profesor u Dresdenu. Izvodio pokuse u akustici i magnetizmu. Otkrio pojavu naglih skokova magnetizacije koji se javljaju u magnetskome materijalu tijekom neprekinutog… Nastavi čitati →
Barkla, Charles Glover, engleski fizičar (Widnes, 7. VI. 1877 – Edinburgh, 23. X. 1944). Profesor u Liverpoolu, Londonu i Edinburghu. Polarizacijom dokazao da su X-zrake transverzalni valovi (1905), upotrebljavao ih je za određivanje broja elektrona… Nastavi čitati →
Barković, Dragutin, hrvatski farmaceut i kemičar (Sisak, 2. VI. 1902 – Zagreb, 29. V. 1979). Diplomirao kemiju (1927) i farmaciju (1930). Već od 1929. radio na Farmaceutskom odsjeku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od 1946. redoviti… Nastavi čitati →
Barnard, Edward Emerson, američki astronom (Nashville, 16. XII. 1857 – Williams Bay, 6. II. 1923). Kao amater otkrio nekoliko kometa, usavršio astronomsku fotografiju, otkrio tamne međuzvjezdane maglice, peti Jupiterov mjesec (Amalteju, 1892) i zvijezdu s… Nastavi čitati →
Barton, Derek Harold, engleski kemičar (Gravesend, 8. IX. 1918 – College Station, Texas, 16. III. 1998). Profesor u Londonu. Nobelova nagrada (s norveškim kemičarem Oddom Hasselom, 1969) za istraživanja u području konformacijske analize, tehnike kojom… Nastavi čitati →
barut (perzijski, arapski, turski), eksplozivna, lakozapaljiva smjesa koja brzo izgara i razvija plinove velike razorne moći. Obični ili crni barut, smjesa od približno 75% kalijeva nitrata, 12% sumpora i 13% drvenog ugljena koja stvara dim. To je najstariji eksploziv,… Nastavi čitati →
Basilius, Valentinus, alkemičar iz XV. stoljeća, benediktinac iz Elzasa. Dobro poznavao rudarstvo i metalurgiju. Pisao o pročišćavanju zlata i njegovu pretvaranju u prah. Opisao antimon, arsen i njihove spojeve.
Basov, Nikolaj Genadijevič, ruski fizičar (Usman’, 14. XII. 1922 – Moskva, 1. VII. 2001). Našao načelo rada → masera (s Prohorovom, 1952). Podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1964. s → A. M. Prohorovom i… Nastavi čitati →
Batani (Battani), Muhammed ibn Džabir al- (latinski: Albategnius, Albatenius), arapski astronom (kraj Harrana, Irak, oko 858 – Qasr al-Jiss, kraj Samare, Irak, 929). Odredio nagib ekliptike i precesiju Zemlje. U trigonometriju uveo trigonometrijske funkcije. Utjecao na razvoj europske astronomije i trigonometrije.
Battani, Muhammed ibn Džabir al- → Batani, Muhammed ibn Džabir al-
Bauman, Egon, hrvatski kemičar (Virovitica, 7. X. 1924). Direktor Instituta za metalurgiju željezare u Sisku (1962–64), Uneskov ekspert a za kemijsko inženjerstvo u Indiji (1968–70). Profesor i dekan na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se prijenosom topline pri… Nastavi čitati →
Baumé, Antoine, francuski kemičar i ljekarnik (Senlis, 26. II. 1728 – Pariz, 15. X. 1804). Usavršio areometar s empirijskom ljestvicom za određivanje gustoće tekućina. Bauméovom ljestvicom mjeri se na primjer koncentracija sumporne kiseline u akumulatoru.
Bauméov stupanj ili bome (znak °Bé), mjerna jedinica za gustoću tekućine mjerena areometrom. Osnovne su točke Bauméove ljestvice 0 (kemijski čista voda) i 15 (otopina od 85% vode i 15% kuhinjske soli). Dio ljestvice između 0 i 15 podijeljen na… Nastavi čitati →
