FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Brand, Henning, njemački alkemičar iz XVII. stoljeća. Otkrio fosfor suhom destilacijom ostataka od isparene mokraće (1669). Prvi poznati otkrivač nekog elementa.
Branica, Marko, hrvatski kemičar (Zagreb, 14. I. 1931 – Zagreb, 17. XI. 2004). Radio na IRB-u i kao profesor na PMF-u u Zagrebu. Bavio se oceanografijom, ekologijom, fizikalnom kemijom morske vode, polarografskim istraživanjima i prisutnošću kovina u vodama. Član… Nastavi čitati →
Brattain, Walter Houser, američki fizičar (Xiamen/Amoy, Kina, 10. II. 1902 – Seattle, 13. X. 1987). Bavio se fizikom čvrstog stanja, posebno poluvodičima (otkrio fotoefekt na njihovoj površini) i tranzistorima. Podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1956. s → Williamom… Nastavi čitati →
Braun, Karl Ferdinand, njemački fizičar i izumitelj (Fulda, 6. VI. 1850 – New York, 20. IV. 1918). Studirao u Marburgu, doktorirao fiziku u Berlinu. Dugogodišnji profesor na nekoliko njemačkih sveučilišta. Izumio katodnu cijev po njemu nazvana Braunova cijev (1897),… Nastavi čitati →
Bravais, Auguste, francuski fizičar i mineralog (Annonay, 23. VIII. 1811 – Versailles, 30. III. 1863). Postavio hipotezu (1850) o pravilnome prostornom rasporedu čestica u kristalu (kristalna rešetka), što je poslije potvrđeno (Max von Laue, 1912).
brazilin, C16H14O5, biljna boja iz drveća Caesalpina. Upotrebljava se za bojenje tekstila, drva i mikroskopskih preparata.
Brewster, David, škotski fizičar (Jedburgh, 11. XII. 1781 – Gattonside, 10. II. 1868). Iako je završio teologiju, bavio se prirodnim znanostima. Istraživao lom i polarizaciju svjetlosti i našao (1811) zakon polarizacije, to jest da je reflektirana zraka potpuno linearno… Nastavi čitati →
Brianchon, Charles Julien, francuski matematičar (Sèvres, 19. XII. 1783 – Versailles, 29. IV. 1864). Istraživao krivulje i plohe višeg reda, bavio se projektivnom geometrijom. Po njemu je nazvan i jedan poučak važan za teoriju čunjosječnica.
brid, ravna ili zakrivljena crta u kojoj se sastaju dvije plohe geometrijskog tijela. Tetraedar ima 6, kocka 12 ravnih bridova, stožac 1 i valjak 2 zakrivljena brida.
Bridgman, Percy Williams, američki fizičar (Cambridge, Massachusetts, 21. IV. 1882 – Randolph, 20. VIII. 1961). Profesor na Harvardu. Za istraživanja fizikalnih svojstava tvari (električna i termička vodljivost, čvrstoća, viskoznost, kompresibilnost) pod vrlo visokim tlakovima dobio Nobelovu nagradu (1946). Rendgenskom… Nastavi čitati →
Briggs, Henry, engleski matematičar (Warleywood, Yorkshire, II. 1651 – Oxford, 26. I. 1630). Uvidio praktičnu važnost logaritama s bazom 10 (nazvani Briggsovi logaritmi) i objavio prve tablice tih logaritama (1617). Posmrtno su mu objavljene trigonometrijske tablice (na 15 decimala)… Nastavi čitati →
britanija-metal, slitina kositra (80–90%), antimona (5–15%) s malim postotkom bakra, olova i cinka. Služi za izradu pribora za jelo.
Brockhouse, Bertram Neville, kanadski fizičar (Lethbridge, 15. VII. 1918 – Hamilton, 13. X. 2003). Profesor u Hamiltonu. Bavio se metodama neutronskog raspršenja za proučavanje kondenzirane tvari. Za razvoj neutronskog spektrometra dobio Nobelovu nagradu (s Cliffordom Glenwoodom Shullom, 1994).
Broglie, Louis Victor de, francuski fizičar (Dieppe, 15. VIII. 1892 – Louveciennes, kraj Pariza, 19. III. 1987). Profesor na Sorboni (od 1932), član Francuske akademije (od 1944), savjetnik francuske Komisije za atomsku energiju (od 1945). Godine 1924. dao osnove… Nastavi čitati →
Broglie, Maurice de, francuski fizičar (Pariz, 27. IV. 1875 – Neuilly-sur-Seine, 14. VII. 1960). Bavio se molekularnom fizikom, radioaktivnošću i ionizacijom plinova. Otkrio nuklearni fotoelektrični efekt (1921).
broj 1. Osnovni pojam matematike. Nastao u samom početku civilizacije u vezi s prebrojavanjem i mjerenjem. Drevni Grci približili su se apstraktnoj predodžbi broja. Prirodni brojevi (1, 2, 3, 4, 5 itd.) nastali su procesom apstrakcije kod brojenja konkretnih objekata.… Nastavi čitati →
brojčana jednadžba, jednadžba u kojoj su fizikalne veličine prikazane brojevima i mjernim jedinicama za razliku od veličinske jednadžbe, gdje se fizikalne veličine iskazuju simbolima i vrijede za bilo koji sustav jedinica.
brojevni pravac, pravac na kojemu su predočeni realni brojevi tako da je svakoj točki pravca pridružen jedan realni broj i obratno. Na pravcu se odabere jedna točka kojoj se pridruži broj nula. Ta se točka zove ishodište (latinski: … Nastavi čitati →
brojevni sustavi, način zapisivanja prirodnih brojeva određenim znakovima. Postoje tri skupine brojevnih sustava: pozicijski, nepozicijski i mješoviti. U pozicijskom znak za broj ima različitu vrijednost ovisno o mjestu na kojem se u zapisu nalazi (npr. u broju 23 u… Nastavi čitati →
brom (francuski: brome prema grčkom) simbol Br, kemijski element (redni broj 35, atomska masa 79,916, specifična težina 3,2), crvenosmeđa, lakohlapljiva tekućina čije su pare zagušljiva mirisa i otrovne. Otapa se u vodi (bromna voda). U prirodi se nalazi samo… Nastavi čitati →
