FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Čerenkov, Pavel Aleksejevič, ruski fizičar (Novaja Čigla, 28. VII. 1904 – Moskva, 6. I. 1990). U Institutu za fiziku “Lebedev” u Moskvi od 1930, profesor od 1953. Proučavao apsorpciju radioaktivnog zračenja u vodi i otkrio… Nastavi čitati →
Čerenkovljev efekt ili Čerenkovljevo zračenje, elektromagnetsko zračenje koje se javlja kada električki nabijene čestice prolaze kroz neko optičko sredstvo (npr. vodu) brzinom većom od brzine svjetlosti u tom sredstvu (ali ne većom od brzine svjetlosti u vakuumu). Služi u… Nastavi čitati →
četiri osobite točke trokuta, sjecište visina (ortocentar), sjecište težišnica (težište), sjecište simetrala kutova (središte upisane kružnice) i sjecište simetrala stranica (središte opisane kružnice).
četverokut, geometrijski lik omeđen s četirima stranicama, ima četiri vrha i četiri kuta. Postoje konveksni i nekonveksni četverokut. Najpoznatiji su kvadrat, pravokutnik, romboid, romb, trapez i deltoid. Četverokut s dvama parovima usporednih stranica naziva se paralelogram (kvadrat, pravokutnik, romb,… Nastavi čitati →
čisti elementi, elementi koji nemaju izotopa. Poznata su 23 čista elementa.
čunjosječnica (konika), naziv za elipsu, parabolu i hiperbolu jer se te krivulje mogu dobiti presjekom stošca (čunja, konusa) ravninom. To su krivulje drugog reda i prikazuju se jednadžbama drugog stupnja. Poznate su od ←IV. stoljeća i u matematici su igrale važnu ulogu.
čvor 1. Zadebljanje koje nastaje prepletanjem, vezivanjem ili uvrtanjem vrpce, konopca, konca i sl.; prema namjeni i načinu spajanja dvaju konopa razlikujemo: čvorove, kučeve, upletke, uzlove, zapornjake. 2. U pomorstvu, mjera za brzinu koja odgovara broju prevaljenih nautičkih milja u… Nastavi čitati →
čvrste tvari, tvari stalna oblika i volumena. Sastavljene su od čestica (atoma i molekula) među kojima su sile dovoljno jake da ih drže u određenim položajima jedne od drugih. Otporne su prema stlačivanju, tj. prema promjeni oblika i volumena.… Nastavi čitati →
čvrstoća, mehaničko svojstvo čvrstog tijela da pruža otpor razdvajanju svojih dijelova. Prema vrsti razdvajanja razlikuju se čvrstoća na rastezanje (vlak) i čvrstoća na posmik, a sve ostale vrste mogu se svesti na njih. To su čvrstoća na stlačivanje… Nastavi čitati →
D, kemijski znak za → deuterij, izotop vodika.
D-, predmetak za stereoizomerijski oblik organskog spoja (D-konfiguracija).
D, d 1. Šesto slovo hrvatske latinice, četvrto u većini drugih abeceda. 2. Znak za zvučni dentalni okluzivni (eksplozivni) suglasnik koji se artikulira pritiskom jezika o gornje sjekutiće. 3. mat Oznaka za diferencijal, derivaciju, npr. dx: diferencijal od x; dy… Nastavi čitati →
d’Arsonval, Jacques-Arsène → Arsonval, Jacques-Arsène d’
D’Alembertov princip (1743), u fizici, opći zakon koji određuje gibanje sustava međusobno vezanih čestica. Generalizacija trećega Newtonova zakona gibanja. Vanjska sila koja djeluje na česticu u vezanom sustavu ne mora davati čestici ubrzanje istog smjera kao i sila (zbog vezanosti… Nastavi čitati →
dalekozor, optički instrument za motrenje dalekih objekata ili za proučavanje zračenja udaljenih izvora (usporedi: radioteleskop). Ovisno o tome da li se zrake svjetlosti u dalekozoru lome ili odbijaju (reflektiraju), razlikuju se optički dalekozor: dioptrički, katoptrički i katadioptrički. Dioptrički… Nastavi čitati →
Dalén, Nils Gustaf, švedski fizičar i inženjer (Stenstorp, 30. XI. 1869 – Lidingö, 9. XII. 1937). Član Švedske akademije. Izumio rasvjetu na kalcijev karbid kao i automatsku rasvjetu za svjetionike i željezničke signale s pomoću… Nastavi čitati →
Dalton, John, engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar (Eaglesfield, 6. IX. 1766 – Manchester, 27. VII. 1844). Sustavnim meteorološkim istraživanjima došao do važnih spoznaja o vjetru, kiši i sjevernoj zori (1793). Bio slijep za… Nastavi čitati →
Daltonov zakon, tlak svakog plina u mješavini ne ovisi o tlaku drugih plinova mješavine. Ukupni tlak mješavine plinova jednak je zbroju parcijalnih tlakova svakoga pojedinog plina kada bi pojedinačno ispunio volumen koji zauzima mješavina.
Dam, Carl Peter Henrik, danski biokemičar (Kopenhagen, 21. II. 1895 – Kopenhagen, 17. IV. 1976). Sveučilišni profesor u Kopenhagenu. Godine 1943. podijelio s → Edwardom Adelbertom Doisyjem Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za… Nastavi čitati →
