FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
furan (furfuran), heterociklički spoj C4H4O, bezbojna aromatska tekućina koja se primjenjuje u proizvodnji umjetnih smola (furanske smole).
G, g 1. Jedanaesto slovo hrv. abecede, sedmo slovo većine ostalih abeceda; u fonetici, znak za zvučni velarni okluzivni suglasnik. 2. Oznaka za staru mjernu jedinicu gustoće magn. polja (gaus). 3. glazb U sr. vijeku naziv 7. stupnja… Nastavi čitati →
Ga, simbol za kem. element → galij.
Gabor, Dennis (mađarski: Gábor Dénes), britanski inženjer i fizičar mađarskoga podrijetla (Budimpešta, 5. VI. 1900 – London, 9. II. 1979). Studirao u Njemačkoj, iz koje odlazi 1933. u Veliku Britaniju. Patentirao više od 100 izuma.… Nastavi čitati →
Gadolin, Johan, finski kemičar (Turku, 5. VI. 1760 – Mynämäki, kraj Turkua, 15. VIII. 1852). Profesor u rodnome gradu. Razvio različite metode analize minerala. Po njemu nazvan kemijski element gadolinij.
gadolinij (simbol Gd), kemijski elemenat (atomski broj 64, relativna atomska masa 157,25, gustoća /pri 25oC/ 7,886 g/cm3). Otkrio ga je 1880. švicarski znanstvenik J. C. G. de Marignac, a ime je dobio po finskom kemičaru Johanu… Nastavi čitati →
Gaede, Wolfgang, njemački fizičar (Lehe/Bremerhaven, 25. V. 1878 – München, 24. VI. 1945). Profesor u Karlsruheu (1919–36). U suradnji s industrijom razvio djelotvorne sisaljke za vakuumsku tehniku i konstruirao mnoge vakuumske uređaje (rotirajuća sisaljka sa… Nastavi čitati →
Gagarin, Jurij Aleksejevič, sovjetski pilot i kozmonaut (Klušino, Smolenska oblast, 9. III. 1934 – kraj Kiržača, Vladimirovska oblast, 27. III. 1968). Završio Vojnu zrakoplovnu akademiju u Orenburgu, pukovnik zrakoplovstva, pilot i instruktor; prvi čovjek koji… Nastavi čitati →
galaktičke koordinate, služe za određivanje položaja zvijezda na nebeskom svodu. Upotrebljavaju se samo u zvjezdanoj (stelarnoj) astronomiji. Galaktička širina je kutna udaljenost od galaktičkoga kruga koji prolazi kroz Mliječnu stazu. Galaktički krug je prema nebeskom ekvatoru priklonjen 62°. Galaktička… Nastavi čitati →
galaktički oblak, razmjerno gusta nakupina međuzvjezdane tvari u Mliječnoj stazi.
galaktičko središte, središte naše galaksije (Mliječne staze) udaljeno od Zemlje o. 30 000 svjetlosnih godina (= 28,38×1016 km). U zviježđu strijelca. Postoje dokazi da se tu nalaze velike crne rupe.
galaktike (galaksije) (grčki: gala mlijeko, genitivni oblik: galaktos), velike nakupine zvijezda, međuzvjezdane prašine i plina koje se drže zajedno zbog privlačne gravitacijske sile. Ima ih oko 109 u svemiru, a svaka ima oko 1011… Nastavi čitati →
galij (simbol Ga), kem. element (redni broj 31, rel. atomska masa 69,72, gustoća (pri 20 °C) 5,910 g/cm3), srebrenkastobijela kovina. Ima samo dva stabilna izotopa (Ga-69 i Ga-71), ostali su radioaktivni. Nazvan u čast Francuske (Galije), otkrio ga… Nastavi čitati →
Galilei, Galileo, talijanski fizičar, astronom, matematičar i filozof (Pisa, 15. II. 1564 – Arcetri, danas Firenca, 8. I. 1642). Profesor matematike u Pisi (1589–92), Padovi (1592–1610), Firenci (od 1610). Član akademije u Firenci. Studirao medicinu,… Nastavi čitati →
Galileijeva invarijantnost, invarijantnost fizikalnih zakona prema Galileijevim transformacijama. Prirodni zakon je invarijantan u Galileijevu smislu ako je neovisan o izboru inercijalnog sustava, tj. oni moraju biti matematički tako formulirani da imaju isti oblik u svim koordinatnim sustavima. Zakoni su… Nastavi čitati →
Galileijeva transformacija, linearna transformacija prostornih koordinata x, y, z i vremena t inercijalnog sustava S prema odgovarajućim koordinatama sustava S’ koji se prema S giba jednoliko pravocrtno brzinom v. Obilježje G. t. je invarijantnost s obzirom na vrijeme. Zakoni klasične… Nastavi čitati →
Galileijevi zakoni, zakoni slobodnog pada. 1. Brzina tijela pri slobodnom padu razmjerna je vremenu padanja, v ~ t, točnije v = gt. 2. Putovi prijeđeni pri slobodnom padu odnose se kao kvadrati vremena, tj. s1:s2:s… Nastavi čitati →
galilej (po G. Galileiju), oznaka Gal, nezakonita jedinica ubrzanja u geofizici i geodeziji (os. ubrzanja slobodnog pada). 1 Gal = 1 cm/s2.
Galle, Johann Gottfried, njemački astronom (Pabsthaus, kraj Gräfenheinichena, 9. VI. 1812 – Potsdam, 10. VII. 1910). Sveučilišni profesor u Breslauu (Wrocłavu, 1856–97) i direktor tamošnje zvjezdarnice (od 1851). Otkrio tri kometa (1840). Na temelju podataka… Nastavi čitati →
galna kiselina, trihidroksibenzojeva kiselina, C6H2(OH)3COOH. Blago žućkasta, gotovo bezbojna kristalna tvar topljiva u vodi, alkoholu i eteru. Upotrebljava se u fotografiji, bojadisarstvu te za priređivanje tinte.
