FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Galois, Évariste, franc. matematičar (Bourg-la-Reine, kraj Pariza, 25. X. 1811 – Pariz, 31. V. 1832). Nastradao u dvoboju. Po uvjerenju republikanac. Razvio teoriju (1829) algebarskih jednadžbi. Najpoznatiji po tzv. Galoisovoj teoriji koju je formulirao u… Nastavi čitati →
Galvani, Luigi, talijanski liječnik i prirodoslovac (Bologna, 9. IX. 1737 – Bologna, 4. XII. 1798). Profesor anatomije i ginekologije u Bologni (od 1775). Otkrio kontrakciju žabljih mišića u dodiru s različitim kovinama (1780). Svoje pogrešno… Nastavi čitati →
galvanizacija 1. Nanošenje kovina na površinu predmeta putem el. disocijacije. 2. Korištenje istosmjerne struje u medicini (elektroterapija) i galvanotehnici.
galvanotaksija, gibanje jednostaničnih organizama prema jednoj od elektroda kada se kroz vodu, u kojoj se nalaze, pusti el. struja.
galvanska struja, istosmjerna el. struja čiji je izvor galvanski članak (element).
gama 1. Treće slovo grč. alfabeta; brojevna vrijednost 3. U klas. grč. jeziku znak za zvučni velarni okluziv (odgovara latiničnom g). 2. mat Oznaka za kut (ă) kao i za vrstu funkcije poznatu pod nazivom Ă-funkcija.
gama-zrake, elektromagnetsko zračenje koje emitiraju atomske jezgre radioaktivnih atoma u procesu raspada. Nastaju prilikom kvantnih prijelaza između dvaju razina atomskih jezgara. Energija gama-zračenja iznosi između 10 keV i 100 MeV, tj. od 10-15 do 10-11 J (joula)… Nastavi čitati →
Gamow, George, američki fizičar ruskoga podrijetla (Odesa, 4. III. 1904 – Boulder, 19. VIII. 1968). Profesor u Lenjingradu (1931–33), Washingtonu (1934–56) i Boulderu (od 1956). Razvio teoriju alfa-raspada atomskih jezgara (1928). Pridonio teorijama beta-raspada,… Nastavi čitati →
Ganimed 1. Najveći Jupiterov satelit, otkriven 1610 (G. Galilei), promjera 5270 km, vrijeme ophodnje 7 dana, 3 sata i 59 minuta. 2. Planetoid br. 1036, otkriven 1924. Najmanja udaljenost od Zemlje 34 mil. km.
Gassendi, Pierre, franc. filozof, fizičar, astronom i matematičar (Champtercier, Provansa, 24. I. 1592 – Pariz, 24. X. 1655). Prof. filozofije u Aix-en-Provenceu (1617–23) i matematike u Parizu (1645–48). Kao protivnik aristotelizma i skolastike zastupao atomizam… Nastavi čitati →
gašeno vapno, kalcijev hidroksid, Ca (OH)2, dobiva se miješanjem živog vapna (kalcijeva oksida, CaO) s vodom, a služi kao vezivni materijal u građevinarstvu.
Gattermann, (Friedrich August) Ludwig, njemački kemičar (Goslar, 20. IV. 1860 – Freiburg im Breisgau, 20. VI. 1920). Profesor u Heidelbergu (1889– 1900) i Freiburgu (od 1900). Poznat po postupku prikaza aromatskih aldehida (Gattermannova sinteza) i… Nastavi čitati →
gaus, znak G ili Gs, zastarjela mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskog toka) u CGS-sustavu. Ako magnetsko polje jakosti 1 ersteda postoji u mediju jedinične magnetske permeabilnosti, onda je indukcija 1 gaus, što iznosi 1 maksvel po kvadratnom centimetru… Nastavi čitati →
Gauss, Carl Friedrich, njemački matematičar, astronom i fizičar (Braunschweig, 30. IV. 1777 – Göttingen, 23. II. 1855). Jedan od najvećih matematičara svih vremena. Nazvan princeps mathematicorum. Profesor i upravitelj zvjezdarnice u Göttingenu (od… Nastavi čitati →
Gaussov algoritam, postupak za rješavanje sustava linearnih jednadžbi (1849). Sastoji se od množenja (dijeljenja) neke jednadžbe nekim brojem, dodavanjem (oduzimanjem) jedne jednadžbe drugoj i zamjene mjesta dviju jednadžbi. Dobiveni sustav jednadžbi ekvivalentan je polaznom sustavu. Način eliminacije nepoznanica u… Nastavi čitati →
Gaussov sustav mjernih jedinica, predložio ga je C. F. Gauss 1832. Osnovne su jedinice tog sustava centimetar (za duljinu), gram (za masu) i sekunda (za vrijeme), a za osnovnu jedinicu elektromagnetizma izabrana je permeabilnost vakuuma. Taj se sustav skraćeno… Nastavi čitati →
Gaussov zakon, ukupni el. tok okomit na zatvorenu površinu u el. polju razmjeran je algebarskom zbroju el. naboja koji je zatvoren tom površinom. Sličan se zakon upotrebljava i za magnetsko polje. Može se poopćiti za svako vektorsko polje kroz zatvorenu površinu.
Gaussova konstanta gravitacije, iznosi k = 0,017202099 i predstavlja drugi korijen iz konstante gravitacije izražen u sustavu jedinica: duljina velike poluosi Zemljine putanje, masa Sunca i srednji Sunčev dan.
Gaussova krivulja, krivulja u obliku zvona koja se asimptotski približava osi apscise (osi x). Općenitog je oblika y = e-x2. Sličnu krivulju → C. F. Gauss upotrijebio je 1809. za obradu pogrešaka. Zbog velike… Nastavi čitati →
Gay-Lussac, Louis Joseph, francuski fizičar i kemičar (Saint-Léonard-de-Noblat, 6. XII. 1778 – Pariz, 9. V. 1850). Učenik → C. L. Bertholleta i učitelj → J. Liebiga. Profesor u Parizu. Godine 1802. postavio… Nastavi čitati →
