FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
geometrija, mjerstvo, grana matematike koja proučava oblike, njihova svojstva i odnose (odnose točaka, pravaca, ploha i tijela u prostoru), a u novije vrijeme njezin predmet postaje sve širi i apstraktniji. Osnovni su geometrijski pojmovi: točka, pravac, ravnina i prostor,… Nastavi čitati →
geometrijska konstrukcija, postupak konstrukcije geometrijskih likova i prikaza geometrijskih tijela u ravnini uz pomoć određenih pomagala, obično samo ravnala i šestara (klas. geometrijska konstrukcija). Postoje pet osnovnih konstrukcija i svaka se konstrukcija u geometriji može izvesti kombinacijom tih osnovnih… Nastavi čitati →
geometrijska optika, dio optike koji proučava pravocrtno gibanje svjetlosti i uključuje osnovne zakone geometrijske optike: zakon pravocrtnog širenja svjetlosti, zakon odbijanja, zakon loma. Na osnovi geometrijske optike primijenjena optika istražuje prolaz svjetlosti sustave leća, prizama, dalekozora, mikroskopa, fotoobjektiva i drugih optičkih uređaja.
geometrijska progresija ili niz, niz brojeva x1, x2, x3, … xn-1, xn … kod kojeg je kvocijent (q) svakog člana i njemu prethodećeg jednak, tj. x2/x1… Nastavi čitati →
geometrijska sredina niza brojeva x1,x2,x3,…xn je n-ti korijen iz njihova umnoška, to jest vx1x2x3…xn. Za dva broja x i y geometrijska je sredina drugi korijen… Nastavi čitati →
geometrijski lik, dio ravnine koji je omeđen, tj. podskup ravnine. Osnovni g. l. su: trokut, četverokut, krug. Ostali g. l.: mnogokuti, kružni isječci, kružni vijenac i dr.
geometrijski red, zbroj svih članova geometrijskog niza x1 + x2 + x3 + … xn ili izraz oblika x + xq + + xq2 + xq3 + … + xqn. Za… Nastavi čitati →
geometrijsko mjesto, podskup ravnine ili prostora, tj. skup svih točaka koje imaju određeno svojstvo, tj. zadovoljavaju neki geometrijski uvjet. To je stari naziv koji prethodi pojmu skupa.
geometrijsko tijelo, omeđen dio prostora ili podskup prostora. Osnovna g. t.: kocka, prizma, kugla, valjak, piramida i stožac.
geostacionarni satelit, umjetni satelit koji s obzirom na Zemlju stalno miruje, tj. nalazi se uvijek na istoj točki neba. To znači da je njegovo ophodno vrijeme oko Zemlje jednako 24 sata (tj. kao i rotacija Zemlje). Udaljen od Zemlje 35 800 km.
geraniol, C10H17OH, tekući, uljasti terpenski alkohol mirisa ruže. Pojavljuje se slobodan ili kao sastojak eteričnih ulja.
Gerhardt, Charles Frédéric, francuski kemičar (Strasbourg, 21. VIII. 1816 – Strasbourg, 19. VIII. 1856). Profesor u Montpellieru (1844–48) i Strasbourgu (od 1855). S → A. Laurentom osnovao laboratorij nastave kemije u Parizu (1851). Predložio… Nastavi čitati →
Gerlach, Walther, njemački fizičar (Biebrich, danas dio Wiesbadena, 1. VIII. 1889 – München, 10. VIII. 1979). Profesor u Frankfurtu na Majni (1921– 24), Tübingenu (1924–29) i Münchenu (od 1929). Preciznim mjerenjima odredio Stefan-Boltzmannovu konstantu (1916).… Nastavi čitati →
germanij, simbol Ge, kem. element, red. broj 32, rel. at. masa 72,59, gustoća 5,236 g/cm3. Njegovi spojevi su rijetki iako stvara neke organometalne spojeve. Sličan je siliciju i nalazi se na granici između metala i nemetala. Poluvodič je… Nastavi čitati →
Getaldić (Getaldi, Ghetaldo), dubr. plemićka obitelj. Spomen od XIII. st. U XVI. st. ističe se dominikanac Bernard, pisac životopisa istaknutih dubr. dominikanaca (izgubljeno). U drugoj pol. XVI. i poč. XVII. st. djeluje istaknuti matematičar i fizičar → Marin (1568–1626),… Nastavi čitati →
Getaldić, Marin (Marinus Ghetaldus), hrv. matematičar i fizičar (Dubrovnik, 1568 – Dubrovnik, 7. ili 8. IV. 1626). U službi Dubr. republike obavljao razne dužnosti: član Velikog vijeća (1588), Malog vijeća (1625), Vijeća umoljenih (1618, 1620, 1622), poslanik u… Nastavi čitati →
Ghiorso, Albert, amer. fizičar (Vallejo, 15. VII. 1915). Prof. u Berkeleyu (od 1946) i dir. odjela za fiziku teških iona (od 1969). Istraživao jezgre atoma teških elemenata i otkrio mnogo transuranskih elemenata (sa G. Th. Seaborgom).
Giacconi, Riccardo, tal.-amer. fizičar (Genova, 6. X. 1931). Studirao u Milanu, od 1982. predaje na Sveučilištu Johns Hopkins u SAD-u. Gl. istraživač NASA-ina svemirskog opservatorija za proučavanje X-zračenja Chandra (1999). Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (2002) za doprinos astrofizici,… Nastavi čitati →
Giaever, Ivar, amer. fizičar norv. podrijetla (Bergen, 5. IV. 1929). Istraživao vodljivost kovina pri niskim temperaturama, provodio eksperimente (1960/61) sa supravodičima koji su se slagali s BCS-teorijom. Sudjelovao u razvijanju Esakijeve diode i objašnjenju Josephsonove pojave. Nobelova… Nastavi čitati →
Giauque, William Francis, amer. fizičar i kemičar (Niagara Falls, 12. V. 1895 – Berkeley, 28. III. 1982). Prof. u Berkeleyu. Pridonio istraživanju u termodinamici i fizici niskih temperatura. Svojim postupkom adijabatskog demagnetiziranja dosegao temperature… Nastavi čitati →
