FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Hughes, David Edward, amer. izumitelj brit. podrijetla (London, 16. V 1831 – London, 22. I. 1900). Izumio ugljeni mikrofon što je bilo važno za razvoj telefonije, te telegrafski aparat (Hughesov aparat) i indukcijsku vagu.
Hulse, Russell Alan, amer. fizičar (New York, 28. XI. 1950). Radioteleskopom u Arecibouu (Portoriko) otkrio prve binarne pulsare (sa J. H. Taylorom, 1974). Nobelova nagrada za fiziku (s Taylorom, 1993).
Huygens, Christiaan, nizozemski fizičar, astronom i matematičar (Den Haag, 14. IV. 1629 – Den Haag, 8. VII. 1695). Otkrio Saturnov prsten i njegov najveći satelit, Titan (1655). Konstruirao prvi sat s njihalom (1656), vjerojatno i… Nastavi čitati →
Hydra ili Morska zmija, zviježđe juž. neba. Kod nas vidljivo u proljeće.
Hyperion, jedan od satelita Saturna.
Hz, oznaka za SI-jedinicu frekvencije → herc (herz).
I, i 1. Trinaesto slovo hrv. abecede, deveto u većini drugih latiničnih pisama; znak za prednji palatalni samoglasnik. 2. U rim. sustavu brojeva oznaka za broj jedan (umnažanjem i udruživanjem s drugim znakovima tvori različite brojke, npr. II, VI, IX,… Nastavi čitati →
IAF (krat. od engl. International Astronautical Federation), Međunarodni astronomski savez, osn. 1951. s ciljem proširenja znanstv. i tehn. suradnje među članicama i njezina ograničavanja na mirnodopske ciljeve. Sjedište u Parizu.
Ibn Junus (Junis) (Abu l-Hasan Ali al-Sadafi), arap. astronom (Kairo, o. 950 – Kairo, 31. V. 1009). Računao Sunčevu paralaksu, putanju Mjeseca i planeta, napisao djelo koje je utjecalo na kasniju astronomiju i u njemu donio prve trigonometrijske tablice.
Ikar, planetoid otkriven 1949, promjera 0,8 km i perioda rotacije 2,5 h. Perihel mu se nalazi unutar Merkurove, a afel izvan Marsove staze.
Ikar (grč. Íkaros) → Dedal
Ilakovac, Ksenofont, hrv. fizičar (Zagreb, 16. VIII. 1928). Doktorirao u Birminghamu. Na PMF-u u Zagrebu osnovao Laboratorij za atomsku i nuklearnu spektroskopiju (1991/2), na IRB-u osnovao Laboratorij za elektromagn. interakcije. Član HAZU (od 1975). Ured. časopisa Fizika… Nastavi čitati →
imaginacija (lat. imaginatio priviđenje), psih. proces predočavanja pojava i zbivanja, odn. sposobnost dovođenja u svijest slike i aktivnosti kojima se predviđa ishod. Razlikuju se realistička, stvaralačka, inventivna, pasivna i aktivna imaginacija. Usko je povezana s mišljenjem i njihov je odnos… Nastavi čitati →
imaginarna jedinica (lat.), znak i, osnovni element kompleksnog broja, i2 = -1.
imaginarna slika, virtualna, prividna slika; u optici, slika nekog predmeta koja se ne može uhvatiti na zaslon ili fotografsku ploču i nastaje na mjestu odakle zrake svjetlosti prividno (a ne stvarno) dolaze do motritelja. Primjer je slika predmeta u… Nastavi čitati →
imaginarni broj, poseban slučaj → kompleksnog broja.
imerzija (lat.) 1. opć Uranjanje u tekućinu. 2. fiz U optičkom sustavu govori se o i. kada je indeks loma medija između čelne leće i objektnog stakla različit od jedan. 3. astron Početak pomrčine ili prestanak vidljivosti nekoga nebeskog tijela… Nastavi čitati →
imidazol, 1,3-diazol, peteročlani heterociklički kem. spoj, bezbojna kristalna tvar. Prsten i. sastavni je dio histidina, purina koji su sastavni dio nukleinskih kiselina.
imidi, org. spojevi koji se odvode od amonijaka, NH3, zamjenom dvaju atoma vodika kiselinskim radikalima.
imini, org. spojevi koji se izvode od aldehida (aldimini) i ketona (ketimini) zamjenom kisika karbonilne skupine (CO) dvovalentnom atom. skupinom =NH.
