GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Gwynedd, grofovija na SZ Walesa; 3 869 km2, 238 600 st. Adm. središte Caernarfon (Caernarvon). Proteže se od Irskoga mora na Z do Kambrijskoga gorja na I. Uključuje veći dio pov. grofovija Caernarvonshire i Merioneth.… Nastavi čitati →
Gyöngyös, grad na juž. padinama Matre, županija Heves, sjev. Mađarska, 72 km si od Budimpešte; 33 400 st. Trg. središte razvijenog poljoprivr. područja; vinogradarstvo, voćarstvo. Ind. el. aparata i alata te preciznih instrumenata. U okolici rudnici ugljena. Poljoprivr. fakultet.
Győr (njem. Raab, hrv. Đur), grad i adm. središte županije Győr-Moson-Sopron, sjeverozap. Mađarska, 108 km sz od Budimpešte; 128 600 st. Smjestio se na sutoku r. Rábe i Dunava, na pola puta između Budimpešte i Beča. Trg., prom. i… Nastavi čitati →
Ha, znak za kem. element → hanij.
Ha Long, zaljev na vijetnamskoj obali, na sz Tonkinškog zaljeva, s mnogobrojnim vapnenačkim otocima čunjasta oblika. Krajolik je oblikovan krškim procesima u tropskom podneblju i zatim dijelom potopljen izdizanjem razine mora nakon pleistocenske oledbe. Unesko je 1994. otoke uvrstio u popis svjetske baštine.
Ha’apajsko ili Ha’abajsko otočje, središnja otočna skupina Tonge, otočje Tonga, južni Tihi ocean; 36 većih (ukupno 68 otoka i mnoštvo hridi i grebena) koraljnih i vulkanskih otoka, ukupne površine 110 km2, o. 8200 st. na 17 nastanjenih… Nastavi čitati →
Ha’il, grad u oazi u sjeverozap. Saudijskoj Arabiji, sjedište istoimene provincije; 225 000 st. Tradic. odmorište hodočasnika što s istoka (hodočasnički put iz Iraka) dolaze u Meku.
Haack, Hermann, njem. geograf i kartograf (Friedrichswerth, kraj Gothe, 29. X. 1872 – Gotha, 22. II. 1966). Čuven po izradi škol. atlasa i škol. zidnih zemljovida koji su njegovom zaslugom ušli u široku škol. uporabu.… Nastavi čitati →
Haag (niz. ‘s-Gravenhage, također Den Haag), sjedište niz. vlade i gl. grad niz. provincije Zuidholland, u blizini obale Sjev. mora, uz kanal Rotterdam–Amsterdam; 442 200 st. Prehr. ind. (čokolada), elektronika, tiskarstvo, proizvodnja namještaja, stakla, keramike i razne luksusne robe.… Nastavi čitati →
Haapsalu, gl. grad provincije Läänemaa (2417 km2, 31 800 st.) u Estoniji; 12 900 st. Ljekovit morski mulj; prvo lječilište iz 1825. ubrzo posjećuje rus. aristokracija. Gradić je 1920-ih čuveno ljetovalište. Nakon stagnacije za sovj.… Nastavi čitati →
Haardt ili Hardt, šumovito brdovito područje na JI sav. zemlje Rheinland-Pfalz u Njemačkoj, nastavak Vogesza u Francuskoj; najviši vrh Kalmit (673 m). Gušće naseljen ist. rub, prema dolini Rajne. Razvijeno vinogradarstvo i turizam; turist. središta Grünstadt, Bad Dürkheim i Neustadt an der Weinstraße.
Haarlem, gl. grad niz. provincije Noord-Holland, smješten na r. Spaarne i kanalima, z od Amsterdama; 147 400 st. Farmaceutska, kem. i tekst. ind. Tiskarstvo i izdavaštvo ima dugu tradiciju. Središte cvjećarstva i trgovine lukovicama, posebno tulipana; svake godine… Nastavi čitati →
Habarovsk, grad u Rusiji, gl. grad Habarovskoga kraja i pristanište na desnoj obali Amura, 47 km nizvodno od ušća r. Usuri; 618 000 st. Važno gosp. središte rus. Dalekog istoka, na Transsibirskoj želj. pruzi. Drvna ind. i proizvodnja… Nastavi čitati →
Habarovski kraj, pokrajina (sav. jedinica) u Rusiji, na ruskom Dalekom istoku, uz Ohotsko more i Tatarski prolaz; 788 600 km2 (bez Židovske AO), 1 571 000 st. Pretežito slabo naseljen, šumovit (tajga) i gorovit kraj,… Nastavi čitati →
Habbaniyah, Hawr al, plitko jezero u sred. Iraku, uz desnu obalu r. Eufrata, 75 km z od Bagdada; 140 km2. Od starine se u njega usmjerava voda za visoka vodostaja Eufrata. Koristi se i za natapanje. Danas… Nastavi čitati →
Hachinohe, grad u sjev. Japanu, na ist. obali na S Honshua; 244 200 st. Jedno od najvažnijih jap. središta za pučinski ribolov; industr. prerada plodova mora. Kem. ind., građev. materijal.
Hachioji, grad u Japanu, z od Tokyja; 507 200 st. Tradic. središte tkanja svile, danas važna tekst. ind. (svila, umjetna vlakna), elektrotehn. ind. Trgovačko i rezidencijalno predgrađe metropolitanskog područja Tokyja.
hadal, dio morskog dna na dubinama većima od 6000 metara.
