GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
M, m 1. Osamnaesto slovo hrvatske latinice, znak za dvousneni glas m. 2. Znak mjerne jedinice duljine metar (m). 3. Znak (m) decimalnoga predmetka mili- (10-3). 4. Znak (M) decimalnoga predmetka mega- (106), na primjer… Nastavi čitati →
Má, najviši planinski niz u sjev. Mađarskoj; dio sred. visokog područja. Najviši vrh Kékes (1014 m). Vulkanskog podrijetla; proteže se od r. Tarne (na I) do Zagyve (na Z) u dužini od 40 km. Mnoga odmarališta i sanatoriji (Kékestető, Galyatető, Ágasvár i Parádfürdő).
Maarianhamina → Mariehamn
Maas (lat. Mosa; flam. Maes, franc. Meuse), r. u Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj; duga 950 km, porječje 33 000 km2. Izvire kraj Poulillyja na platou Langres, Francuska, stvara terasaste doline (između Saint Mihiela i Verduna) i… Nastavi čitati →
Maastricht, općina i gl. grad provincije Limburg, jugoist. Nizozemska; 121 507 st. Leži na r. Maas (Meuse), 2 km od belg. granice; čvorište kanala Juliana, Liège–Maastricht i Zuid–Willems. Podignut na mjestu rim. naselja Trajectum ad Mosam (“prijelaz preko… Nastavi čitati →
Macao (port. Macau; kin. Aomen ili Ao-men), posebna adm. regija u Kini; 445 000 st., 23,8 km2. Leži z od estuarija Biserne rijeke (Xi), na juž. kin. obali; 64 km od Hong Konga. Obuhvaća prostor malena, uska… Nastavi čitati →
Macao, grad u istoimenoj kin. regiji, o. 400 000 st. Zauzima gotovo cijelu površinu istoimenog poluotoka. Financ. središte (burza, banke). Ima status slobodne luke (trgovina sa SAD-om i EU-om). Turizam (kockarnice: “Las Vegas Dalekog istoka”). Međunar. zračna luka.
Macapá, glavni grad savezne države Amapá, sjeverni Brazil; 398 204 st. (2010), površina 6408 km2. Leži na sjevernom kanalu (Canal do Norte) delte Amazone, na malom platou, na ekvatoru. Naselje dobilo status grada 1856. Trgovačko, industrijsko i… Nastavi čitati →
Macclesfield, grad, adm. i pov. općina regije Cheshire, Engleska; 150 000 st. Područje grada obuhvaća i uzak pojas Penina na I (dio NP Peak District). Središte svilarske ind.; tradicija svilarstva od XVI. st. Razvijene upr. i uslužne djelatnosti.… Nastavi čitati →
Macdonnellovo gorje, o. 320 km dugo gorje u sred. Australiji; najviši vrh Mt. Ziel (1510 m). Suh i slabo naseljen prostor. Građeno od kvarcita i pješčenjaka. Iskorištavanje manjih nalazišta zlatne rude; ovčarstvo. Zap. dio gorja proglašen nac. parkom. Na… Nastavi čitati →
Maceió (prije Macayo), glavni grad savezne države Alagoas, istočni Brazil; 932 748 st. (2010), površina 503 km2. Smješten ispod niskih strmih stijena, između Atlantskoga oceana i lagune Norte (ili Mundaú); plićak se prostire duboko u unutrašnjost. Nastao 1815.… Nastavi čitati →
Macelj (također Maceljsko gorje), brdovito pogranično područje između Hrvatske i Slovenije. Čine ga slov. Donačka gora (Sv. Donat, 884 m), Maceljske gore (Log ili Lug, 718 m) i Ravne gore (Vrh, 686 m). Izvorište Sutle, Krapinice i Bednje. Središnjim dijelom… Nastavi čitati →
Macenta, grad u jugoist. Gvineji; 281 053 st. Gl. trg. središte za čaj, rižu, kavu, palmino ulje, kola-orah. Proizvodnja čaja; pilana; poljoprivr. institut, sr. škole. Okolica vrlo pošumljena; naseljena plemenima Loma i Malinke (muslimani).
Macerata, gl. grad istoimene provincije, regija Marche, sred. Italija; 45 000 st. Smješten j od Ancone. Grad podignut u X. st. Sjedište biskupije. Sveučilište osn. 1290. Važno trg. središte za žitarice; područje poznato po govedarstvu i svinjogojstvu,… Nastavi čitati →
Machala, gl. grad provincije El Oro, jugozap. Ekvador; 198 123 st. Smješten u tihooceanskoj obalnoj zoni, 3 km od zaljeva Guayaquil. Trg. središte za okolno poljoprivr. područje (banane, kakao, kava i koža). Godišnji jesenski sajam banana. Slabo razvijena… Nastavi čitati →
Machanganaland → Gazankulu
Machida, grad na otoku Honshūu, Japan, na granici prefekture Kanagawe; 377 494 st. Nastao 1958. spajanjem Hara–Machida i triju susjednih sela. U vrijeme dinastije Meiji trg. središte robe namijenjene Yokohami. Dolaskom željeznice 1908. porast trg. i transportnog značenja.… Nastavi čitati →
Macías Nguema Biyogo → Bioko
Macinec, selo u Međimurju, 11 km z od Čakovca; 618 st. (2001). Smješten uz želj. prugu Slovenija–Čakovec–Mađarska. Poljodjelstvo (vinova loza, kukuruz i dr.), stočarstvo (svinja, govedo). Naselje podignuto na mjestu rim. uporišta Maxentia, a prvi se put spominje 1077. kao Maksencija.
