HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Bell-Lancasterov sustav, nastavna metoda koja se početkom XIX. stoljeća primjenjivala u engleskim narodnim školama. Utemeljitelji škotski teolog i pedagog Andrew Bell (1753 – 1832) i učitelj Joseph Lancaster (1778 – 1838). Taj sustav omogućuje da malo nastavnika radi s… Nastavi čitati →
Bell, George (Kennedy Allen), britanski anglikanski teolog (otok Hayling, Hampshire, 4. II. 1883 – Canterbury, 3. X. 1958). Od 1929. biskup Chichestera, od 1932. predsjednik pokreta za praktično kršćanstvo Life and Work. Za… Nastavi čitati →
Bellarmino, Roberto, sv., talijanski teolog, crkveni naučitelj (Montepulciano, Siena, 4. X. 1542 – Rim, 17. IX. 1621). Isusovac, profesor teologije u Louvainu i Rimu; od 1592. rektor Rimskog kolegija; od 1594. provincijal Napuljske provincije; kardinal… Nastavi čitati →
Belona (latinski), rimska božica rata, sestra i pratilja Martova. U njezinu hramu na Martovu polju Senat je odobravao trijumf i pregovarao s neprijateljskim poslanicima.
Belostenec, Ivan, hrvatski pisac i leksikograf (Varaždin, oko 1594 – Lepoglava, 10. II. 1675). Pavlin, 1627. postaje priorom samostana u Lepoglavi. Zatim djeluje u samostanima u Sveticama kraj Ozlja, u Svetoj Heleni kraj Čakovca i Crikvenici; od… Nastavi čitati →
Belzebub ili Baalzebub (navodno od hebrejskoga ba‘al zebûl: bog muha), kanaansko božanstvo, filistejski idol. U hebrejskoj i biblijskoj terminologiji demon, poglavar zlih duhova, đavolski poglavica.
Benda, Julien, francuski filozof, kritičar, esejist i romanopisac (Pariz, 26. XII. 1867 – Fontenay-aux-Roses, 7. VI. 1956). Protivi se Bergsonovu intuicionizmu i neoromantičkim strujama; zalaže se za slobodu znanosti i umjetničkog stvaranja, te za prava… Nastavi čitati →
Bendida (grčki: Bendis), tračka božica Mjeseca. Grci su je poistovjetili s Artemidom. Njezine svetkovine (bendidije) slavile su se svake godine u Pireju.
Benedikt I., papa od 575. do 579. (Rim, ? – Rim, 30. VII. 579); u vrijeme osvajanja Italije od Langobarda potvrdio 2. carigradski opći sabor (553).
Benedikt II., sv., papa od 684. do 685. (Rim, ? – Rim, 8. V. 685). Izabran 683, dugo čekao potvrdu bizantskog cara Konstantina IV. Pogonata. Postigao da ubuduće pape ne moraju čekati carsku potvrdu izbora.
Benedikt III., papa od 855. do 858. (Rim, ? – Rim, 17. IV. 858). Izabran uz pomoć rimskog puka i klera, čemu se usprotivio njemački car Ludovik II. i za protupapu postavio bibliotekara Anastazija.
Benedikt IV., papa od 900. do 903. (Rim, ? – Rim, ?, VIII. 903). Okrunio cara Ludovika III. (901).
Benedikt IX. (pravim imenom Teofilakt) (Tuscolo, ? – Grottaferrata, oko 1055). Papa u tri navrata. Sin utjecajnoga tuskulanskoga grofa Alberika III., sinovac papâ → Benedikta VIII. i Ivana XIX. Nakon smrti potonjega postavljen za papu 1032. još kao dječak. Rimljani… Nastavi čitati →
Benedikt iz Nursije, sv., osnivač benediktinskoga reda (Nursia, danas Norcia, blizu Perugie, oko 480 – Montecassino, 21. III. 547). Naobrazbu stekao u Rimu, povlači se 497. u pećinu na litici u pustome kraju (antički Sublaqueum, danas… Nastavi čitati →
Benedikt Nursijski (latinizirano Benedictus Nursiensis) → Benedikt iz Nursije
Benedikt V., papa od 22. V. do oko 23. VI. 964. (Rim, ? – Hamburg, 4. VII. 966). Poznat po svojoj pobožnosti i učenosti (zvan Grammaticus). Nakon smrti pape Ivana XII. Rimljani… Nastavi čitati →
Benedikt VI., papa od 973. do 974. (Rim, ? – Rim, ?, VII. 974). Kandidat cara Otona I.; nakon careve smrti Krescencije, vođa protunjemačke stranke, zajedno s kardinalom Frankom, dade ga zarobiti i zadaviti. Tada je Franko postao protupapa s imenom Bonifacije VII.
Benedikt VII., papa od 974. do 983. (Rim, ? – Rim, 10. VII. 983). Nakon bijega protupape Bonifacija VII. izabran za papu po želji cara Otona II. Izdao zakon protiv simonije.
Benedikt VIII. (pravim imenom Teofilakt), grof tuskulanski, papa od 1012. do 1024. (Tuscolo, ? – Rim, 7. IV. 1024). Brat grofa Alberika III. i Romana, budućega pape Ivana XIX. (od 1024. do 1032). Godine 1012. svrgnuo protupapu Grgura… Nastavi čitati →
Benedikt X. (pravo ime Giovanni Mincio), protupapa od 1058. do 1059. Silom ga je nametnula tuskulanska stranka nakon smrti pape Stjepana IX. Ali reformna stranka, na čelu s generalom Hildebrandom, izabrala je papu Nikolu II. Uz pomoć Normana, Hildebrand je… Nastavi čitati →
