HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Bernard iz Chartresa, francuski skolastički filozof (?, kraj XI. stoljeća – Chartres, oko 1130). Djelovao 1114–19. kao učitelj u Chartresu, zatim kancelar škole. Od njegovih djela i učenja sačuvali su se samo fragmenti u djelu Metalogicus Ivana od Salisburyja.… Nastavi čitati →
Bernard iz Clairvauxa, francuski teolog i filozof (Fontaines-les-Dijon, oko 1091 – Clairvaux, 20. VIII. 1153). Nakon školovanja u Parizu, ušao 1113. u red cistercita u Citeauxu, a 1115. osniva samostan u Clairvauxu. Napisao cistercitsku regulu (Consuetudines) i… Nastavi čitati →
Bernard iz Toursa (Bernhardus Silvestris), francuski skolastik (XII. stoljeće). Napisao djelo u stihovima i prozi O univerzumu ili Megacosmus i Microcosmus (oko 1150). U njemu u duhu novoplatonizma alegorijski opisuje postanak Prirode i Čovjeka djelovanjem Razuma.
Bernardin Sienski, sv., talijanski propovjednik (Massa Marittima, 8. IX. 1380 – L’Aquila, 20. V. 1444). Franjevac, promicatelj obnove Reda i začetnik grane opservanata; utemeljio mnogobrojne samostane; od 1438. generalni vikar Reda. Kao putujući propovjednik djeluje… Nastavi čitati →
Bernardin Splićanin, (pravo prezime Drvolić), hrvatski vjerski pisac (otok Brač, ? – Pula, 1499). Franjevac, podrijetlom s Brača; priredio prvi tiskani hrvatski Lekcionar (1445), koji se smatra prvom hrvatskom knjigom na narodnom jeziku latinskim slovima. Sadrži misna čitanja:… Nastavi čitati →
Bernward, sv., biskup (oko 960 – Hildesheim, 20. XI. 1022). Potječe od saskih plemića; učenik katedralne škole u Hildesheimu; biskup Hildesheima od 993. i odgojitelj cara Otona III. Utemeljio više samostana i sagradio crkvu sv. Mihaela u… Nastavi čitati →
Berthold von Regensburg, bl., njemački propovjednik (Regensburg, oko 1210 – Regensburg, 14. XII. 1272). Franjevac, studirao teologiju; najveći putujući propovjednik u njemačkim zemljama srednjeg vijeka. Djelovao u srednjoj Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Češkoj i Ugarskoj. Sebe nazivao “Rusticanus”,… Nastavi čitati →
Besant, Annie, engleska teozofkinja i političarka (London, 1. X. 1847 – Adyar, Madras, 20. IX. 1933). Učenica → Helene Petrovne Blavatsky; priklanja se → Rudolfu Steineru, radi na širenju teozofskoga pokreta u… Nastavi čitati →
beskonačno 1. filoz Ono što nema granica, bez kraja i konca. Pojam beskonačno u filozofiju uvodi Anaksimandar (apeiron), a iscrpnije ga analizira Aristotel. Razlikuje pojmove potencijalno i aktualno beskonačno i priznaje samo potencijalnu beskonačnost. Prostor (svijet) je za njega… Nastavi čitati →
Bessarion (kršteno ime nepoznato), bizantski humanist (Trapezunt, danas Trabzon, 2. I. 1403 (?) – Ravenna, 18. XI. 1472). Episkop Niceje, sudjeluje na općem crkvenom saboru u Firenci 1439, gdje se zalagao za ujedinjenje Istočne i Zapadne… Nastavi čitati →
Betlehem (arapski: Bayta Lahm; hebrejski: Bet Lehem), naselje u Jordanu, na Judejskim brežuljcima (na 775 m n. m.), 8 km južno od Jeruzalema; oko 25 000 stanovnika, većinom kršćana. U Betlehemu… Nastavi čitati →
Betsabeja (hebrejski: Bat-šeba), prema Bibliji, žena Hetita Urije u koju se zaljubio kralj David i poslao njezina muža Uriju u rat da tamo pogine. Zatim se David oženio Betsabejom, a njezin sin bio je Davidov nasljednik – kralj Salamon.
Bettelheim, Bruno, američki psiholog austrijskoga podrijetla (Beč, 28. VIII. 1903 – Silver Spring, Maryland, 13. III. 1990). U Beču studirao germanistiku, povijest umjetnosti i filozofiju, slušao predavanja Sigmunda Freunda. Deportiran 1938. u koncentracijske logore Dachau i Buchenwald; 1939. emigrirao… Nastavi čitati →
Bèze, Théodore de, francuski književnik i teolog (Vézelay, 24. VI. 1519 – Ženeva, 13. X. 1605). Calvinov učenik i nasljednik na čelu kalvinističke zajednice (1564). Zagovornik reformacije Crkve u Francuskoj i idejni vođa hugenota. Kao književnik u mladosti objavio… Nastavi čitati →
Bezgrješno začeće, kršćanski blagdan (latinski: Immaculata Conceptio Beatae Mariae Virginis), slavi se 8. XII. (na Istoku od VIII. stoljeća, na Zapadu od IX. stoljeća). Teološka teza o Mariji, koja je kao buduća Bogorodica od prvog časa postojanja… Nastavi čitati →
Bhagavadgītā (sanskrtska pjesma uzvišenoga), religiozno-filozofski spjev, sveta knjiga hinduizma, najvažnije duhovno djelo Indije. Napisan u dijaloškom obliku u 18 pjesama, nalazi se u 6. knjizi epa Mahabharate. Opisuje princa iz Pandave Arjunu koji je u neprijateljskoj vojsci Kauravasu opazio nekoga… Nastavi čitati →
bhakti (sanskrtski: ljubav), pojam u hinduističkoj religiji koji označava ljubav i predavanje božanstvu, te vodi do spoznaje i spasa.
Bianchini, Francesco, talijanski znanstvenik i teolog (Verona, 13. XII. 1662 – Rim, 2. III. 1729). Uz teologiju bavio se astronomijom, fizikom, matematikom, bioznanostima. Tajnik kongregacije za reformu kalendara. Mjerio meridijane. Član Francuske akademije znanosti.
Biblia pauperum (latinski: Biblija siromašnih), naziv za ilustrirane priručnike srednjovjekovnih propovjednika. Prvotno se pojavljuju crtežima ilustrirani rukopisi teoloških komentara u XIII. i XIV. stoljeću, zatim u XV. stoljeću drvorezima ilustrirana i tiskana tzv. Blockbuch izdanja. Ona su sadržavala slike i… Nastavi čitati →
Biblija (latinski: Biblia, singularizirana množina grčke riječi bíblos knjiga), zbirka knjiga koja je kršćanima i Židovima sveta, te se smatra Božjom objavom. Biblijske knjige nastajale su u razdoblju od ←XIII. do II. stoljeća. Biblija se dijeli na Stari… Nastavi čitati →
