HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Charron, Pierre, francuski filozof (Pariz, 1541 – Pariz, 16. XI. 1603). Pravnik, zatim postaje svećenikom i djeluje u službi kraljice Margarete (Navarra); kanonik u Bordeauxu. U djelu Rasprava o mudrosti (1601) prenio skeptične ideje iz Eseja Michela de… Nastavi čitati →
Chelčický, Petr, češki religiozni filozof (Chelčice, 1390 – Chelčice, 1460). Nakon smrti Jana Husa vratio se u rodno mjesto Chelčice i proučavao učenje Husa i drugih vjersko-socijalnih reformatora. Protivnik je rata i feudalne društvene nejednakosti. Zagovara prvobitno apostolsko kršćanstvo,… Nastavi čitati →
Cheng Hao ili Cheng Ming-Tao, kin. filozof (Honan, 1032 – Honan, 1085). Predstavnik novokonfucijske škole Sung. Zajedno s bratom Cheng-Iom preradio djela filozofa Chou Tun-Ija.
Chou Tun-I (Zhou Dunyi), kineski filozof (Ying-tao, 1017 – Nank’ang-Ch’ing, 1073). Osnivač novokonfucijske filozofske škole Sung. Njegova djela, koja obrađuju kozmologiju i etiku, preradila su braća Cheng.
Christengemeinschaft (njemački), kršćanska zajednica, koju je 1922. utemeljio Friedrich Rittelmeyer (1872–1938). Za nju je značajna ideja o “novoj reformaciji”, naročito u obnovi obreda i sakramenata. Isusa Krista smatraju kozmičkim bićem. Središte joj je u Stuttgartu. Ima oko 35 000 vjernika… Nastavi čitati →
Chu Hsi, kineski filozof (Yu-hsi, provincija Fukien, 18. X. 1130 – 23. IV. 1200). Zagovarao novokonfucijanizam razdoblja Sung, prihvatio i dalje razvio teoriju Chou Tuna i Chang Tsaia o postanku svemira koja sadrži elemente materijalizma… Nastavi čitati →
Chuang-Tzu, kineski filozof (između ←399. i ←295). Razvijao učenje taoizma koji je osnovao Lao-tse. Knjiga, nazvana po njemu Chuang Tzu, sadrži taoističke filozofske tekstove različitih stilova, a samo su prva poglavlja autentična. Odlike su njegovih djela suptilna logika,… Nastavi čitati →
Cigler, Janez, slovenski pisac, redovnik, biskup i župnik (Vodmat, 1792 – Višnja Gora, 1869). Pod utjecajem → Valentina Vodnika napustio njemački jezik i počeo pisati pobožne knjige slovenskim jezikom (Sreča v nesreči ali popisovanje čudne zgodbe dveh dvojčkov 1836).
cinici (grčki: kion pas) 1. Pripadnici starogrčke filozofske škole cinika (kinika) koju je u ←IV. stoljeću osnovao Sokratov učenik Antisten. Odbacuju moralne norme, vrlinu smatraju najvećim dobrom, zagovaraju povratak prirodi i jednostavnost, imaju negativan stav prema kulturnom napretku, protivnici su… Nastavi čitati →
Ciprijan, sv. (Thascius Caecilius Cyprianus), biskup i crkveni pisac (Kartaga, oko 200/10 – pokraj Kartage, 14. IX. 258). Poučavao retoriku; prešao na kršćanstvo, postao (247) biskup u Kartagi. Za vrijeme Decijeva progona kršćana sve one koji su zatajili… Nastavi čitati →
cisterciti (latinski: Ordo cisterciensis), reformirani ogranak benediktinskog reda sa strogim redovničkim pravilima. Osnovao ga je Robert de Molesmes 1098. u francuskom samostanu Cîteauxu (latinski: Cistercium). Cisterciti žive asketskim životom, oskudno se hrane i bave raznim zanatima. Nose bijeli habit… Nastavi čitati →
Cîteaux (latinski: Cistercium), matični samostan cistercita. Osnovan 1098. u Burgundiji, južno od Dijona. Za vrijeme Francuske revolucije djelomično je propao, a od 1898. postaje samostan trapista.
Cividini, Ante, hrvatski pedagog i književnik (Brod na Kupi, 12. VI. 1881 – Ogulin, 28. XII. 1968). Srednjoškolski profesor u Križevcima, Zagrebu, na Sušaku, u Gospiću i Čakovcu. Urednik časopisa Nova škola i Hrvatski zmaj… Nastavi čitati →
civilizacija (latinski) ili uljudba, ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica; razdoblje ljudskog društva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza; također, skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva. Pojam su uveli francuski prosvjetitelji… Nastavi čitati →
cjelina filoz Označava unutarnju povezanost i jedinstvo sustava (procesa, živih bića). Svaka pojedinost u odnosu na cjelokupni sustav njegov je dio. Mehanicistički materijalizam i idealizam ili pridaju cjelini posebnu egzistenciju izvan dijelova ili je svode na zbroj dijelova.
Claparède, Édouard, švicarski psiholog, liječnik, pedagog (Ženeva, 24. III. 1873 – Ženeva, 29. XI. 1940). Bavio se teoretskom i eksperimentalnom, normalnom i patološkom psihologijom, a posebice dječjom psihologijom. U nekim djelima bavi se filozofskim i… Nastavi čitati →
Clarendonske konstitucije, ograničenje crkvene samostalnosti, ustanovljeno na vijeću biskupa i plemstva u Clarendonu u Engleskoj 1164. na zahtjev engleskoga kralja → Henrika II. Crkveni dostojanstvenici morali su izvršavati svoje podaničke obveze, bili su podvrgnuti kraljevoj jurisdikciji, a sve… Nastavi čitati →
Clauberg, Johannes, njemački filozof (Solingen, 24. II. 1622 – Duisburg, 31. I. 1665). Pristaša i nastavljač → Descartesa; u svojem djelu Sto vježbi (Exercitationes centum) nastoji približiti kartezijanizam Spinozinu panteizmu. Glavna djela: Elementi… Nastavi čitati →
Cochlaeus, Johann (pravo ime Dobeneck), njemački katolički teolog (Raubersried/Wendelstein, 10. I. 1479 – Wrocław, prije 11. I. 1552). Pisao brojne polemičke tekstove protiv → Luthera. Napisao prvi Lutherov životopis (Commentaria de actis et scriptis Lutheri, 1549).
