Agustinović, Đuro, hrvatski filolog i liječnik (Glina, 13. IV. 1816 – Zagreb, 8. I. 1870). Medicinu završio u Beču. Njegova doktorska disertacija (1844) prvi je sustavni pokušaj izrade hrvatskoga medicinskog nazivlja. Radio kao vojni liječnik. Bavio… Nastavi čitati →
Ahad Ha-Am (pravo ime Asher Ginzberg), židovski književnik (Skvira, kraj Kijeva, Ukrajina, 18. VIII. 1856 – Tel Aviv, 2. 1. 1927). Poznat po seriji članaka Na raskršću, u kojima zastupa ideju duhovnog preporoda židovskog naroda.
Ahasver (hebrejski: Ahašveroš), lik iz srednjovjekovne legende o Židovu koji je osuđen na vječno lutanje svijetom do sudnjega dana (“Vječni Žid”), jer nije dopustio Isusu da se odmori pred njegovom kućom na putu do Golgote. Prvi pisani tragovi legende spominju… Nastavi čitati →
Ahaz, judejski kralj od ←736. do ←716; ratovao s kraljevima Izraela i Damaska; oslanjao se na asirskoga kralja Tiglatpilesera III. i postao njegov vazal.
Ahern, Bertie, irski političar (Dublin, 12. IX. 1951). Gradonačelnik Dublina 1986–87; ministar rada 1987. i 1989. i ministar financija 1991–94. Predsjednik Republikanske stranke Fianna Fáil od 1994, koja je zajedno s laburistima tvorila vladu. Predsjednik vlade od 1997. do 2008.
Ahidjo, Ahmadou, kamerunski političar (Garoua, 24. VIII. 1924 – Dakar, 30. XI. 1989). U prvoj kamerunskoj vladi potpredsjednik (1957), a 1958. osniva Kamerunski savez i postaje predsjednik vlade. Proglasio nezavisnost 1960. i uspio ujediniti sjeverni, Francuski, s… Nastavi čitati →
Ahikar, junak poučne istočnjačke priče, jednog od najstarijih djela svjetske književnosti, nastalog oko ←VI. stoljeća. Fabulu, pouke, poslovice i zagonetke iz djela preuzimaju i druge stare književnosti (hebrejska, grčka, rimska, indijska). U srednjem vijeku prerade priče šire se u… Nastavi čitati →
Ahilej ili Ahil (grčki: Akhilleús), grčki junak iz priče o Trojanskom ratu, glavni lik Ilijade. Prikazan kao čovjek izvanredne ljepote i hrabrosti. Njegova srdžba prema Agamemnonu, vrhovnom zapovjedniku grčke vojske zbog otete ropkinje Brizeide, temeljni je motiv… Nastavi čitati →
Ahilejev slikar, atički slikar vaza iz ranoklasičnoga doba, koji je djelovao sredinom V. st. pr. Kr. Nazvan po amfori na kojoj je prikazao Ahileja i Briseidu (danas u Vatikanskim muzejima u Rimu). Nježnim potezima … Nastavi čitati →
Ahlers-Hestermann, Friedrich, njemački slikar i pisac (Hamburg, 17. VII. 1883 – Berlin, 11. XII. 1973). Učenik Henrija Matissea u Parizu; slikao u svijetlome koloritu smirene krajolike i zanimljive figuralne kompozicije (Mačka u ružama).
Ahlin, Lars Gustav, švedski književnik (Sundsvall, 4. IV. 1915 – Stockholm, 11. III. 1997). Pisao prozu posvećenu životu radništva koju karakterizira osebujna fantazija. Glavna djela: Moja smrt je moja; Pobožna umorstva; Noć u tržnom šatoru.
Ahlqvist, August, finski filolog (Kuopio, 7. VIII. 1826 – Helsinki, 20. XI. 1889). Profesor na Sveučilištu u Helsinkiju, dao velik doprinos proučavanju finskog jezika; sakupio bogatu folklornu jezičnu građu, napisao više studija o finskom jeziku;… Nastavi čitati →
Ahmadulina, Bella (Izabella) Ahatovna, ruska pjesnikinja (Moskva, 10. IV. 1937). Nastupila u pjesničkoj generaciji pedesetih s tankoćutnom, introvertnom lirikom klasičnog tipa. Glavna djela: zbirke Pjesme i Strunate poema Moje rodoslovlje.
Ahmatova, Ana Andrejevna, ruska pjesnikinja (Boljšoj Fontan/Odesa, 23. VI. 1889 – Domodedovo, 5. III. 1966). Sa suprugom → N. S. Gumiljovom istaknuta predstavnica → akmeizma. Unutar suzdržanih i klasičnih oblika spaja čuvstvenost… Nastavi čitati →
Ahmed I., turski sultan (Magnesia, 18. IV. 1590 – Carigrad, 22. XI. 1617). Vladao od 1603. U vrijeme njegove vladavine učestalo su izbijali ustanci diljem Carstva; vodio neuspjele ratove s Austrijom, Poljskom i Perzijom. Dao… Nastavi čitati →
Ahmed II., turski sultan (?, 25. II. 1643 – Edirne, 6. II. 1695). Vladao od 1691. Nastavio austrijsko-turski rat. Poražen u bitki kraj Slankamena. Karlovačkim mirom (1699) izgubio Ugarsku, Erdelj, Hrvatsku do Une, dio Dalmacije,… Nastavi čitati →
Ahmed III., turski sultan (Dobrič, danas Bugarska, 30. XII. 1673 – Istanbul, 30. VI. 1736). Sin → Mehmeda IV. Vladao 1703–30. U ratu s Rusijom (1710–13) zauzeo Azov. U Dugom ratu (1714–18) Mlečanima oduzeo Moreju,… Nastavi čitati →
Ahmed Jesevi ili Ahmad Jasavi, srednjoazijski pjesnik i propovjednik (Sayram, 1105 – Yasi, 1166). Pisao na čagatajskom jeziku. Poznat po zborniku duhovnih stihova i mudrih izreka Divan-i Hikmet, jednom od najstarijih spomenika tursko-islamske književnosti.
Ahmed-paša Džezar, turski namjesnik (Fatnica, Hercegovina, 1720 – ?, 1804). Pripadnik → mamelučkih postrojba u Egiptu; turski namjesnik u Siriji i Egiptu. Uspješno ratovao protiv Napoleona (Akka). Dao podići džamiju i trg u Carigradu.
Ahmed-paša Hercegović, turski veliki vezir (?, potkraj svibnja 1459 – ?, 1517). Islamizirani najmlađi sin (kršćansko ime Stjepan) hercega Stjepana Vukčića Kosače. Obnašao istaknute službe na turskom dvoru; zet sultana Bajazida II.; više puta veliki vezir (između 1497. i 1515).
