Apolonije (grčki: Apollonios) Diskol, grčki gramatičar (Aleksandrija, II. stoljeće). U golemu opusu obuhvatio najvažnije probleme antičke gramatike (pravopis, izgovor, konjugaciju, dijalekte). Najpoznatije djelo O sintaksi (djelomično sačuvano), prvo te vrste u poznatoj antičkoj tradiciji, rasprava je o… Nastavi čitati →
Apolonije iz Perge, starogrčki matematičar i astronom (?, ←262 ? – ←190 ?). U antici i u srednjem vijeku slovio kao “najveći geometar”. U glavnom djelu Elementi konika obradio teoriju presjeka stošca. Prvi upotrijebio nazive elipsa, hiperbola (parabolu spominje… Nastavi čitati →
Apolonije iz Tijane, grčki filozof iz Kapadocije (I. stoljeće). Novopitagorovac, čudotvorac, putujući učitelj i asket. Njegovu je biografiju u obliku fantastičnog romana napisao Filostrat, a legenda o njemu proširena je na Zapadu do srednjeg vijeka. Sastavio je religijski spis… Nastavi čitati →
Apolonije s Roda, grčki epičar (oko ←295 – ←215). Glavni predstavnik epike aleksandrijskog doba. Autor djela Doživljaji Argonauta u 4 knjige, u kojem se ljubavni motiv prvi put ravnopravno obrađuje u epu.
Apostel, Hans Erich, austrijski skladatelj, pijanist i glazbeni pedagog (Karlsruhe, 22. I. 1901 – Beč, 30. XI. 1972). Učio kod Schönberga i Berga u Beču, gdje je od 1922. bio nastavnik. Skladao u duhu kasne… Nastavi čitati →
Appel, Karel, nizozemski slikar, kipar i oblikovatelj (Amsterdam, 25. IV. 1921–Zürich, 3. V. 2006). Bio je član eksperimentalne skupine → Cobra u Parizu; u počecima gradio sliku na snažnim kolorističkim kontrastima blisko apstraktnom ekspresionizmu; potom eksperimentirao u… Nastavi čitati →
Appendini, Franjo Marija (Francesco Maria), književni povjesničar i jezikoslovac (Poirino kraj Torina, 6. XI. 1768 – Zadar, 30. I. 1837). Naturalizirani Dubrovčanin, školovao se u Torinu i Rimu, od 1792. profesor retorike na Collegium Rhagusinum… Nastavi čitati →
Appert, Nicolas-François, francuski slastičar (Châlons-sur-Marne, 1750 – Massy, 3. VI. 1841). Izumitelj konzerviranja hrane zagrijavanjem u hermetički zatvorenim posudama (appertisation). Godine 1804. otvorio prvu tvornicu konzervirane hrane u svijetu. Napisao Umijeće višegodišnjeg očuvanja svih životinjskih i biljnih tvari (1810).
Appia, Adolphe, švicarski scenograf (Ženeva, 1. IX. 1862 – Nyon, 29. II. 1928). Napušta barokno-iluzionistički i naturalistički pristup. U svojim djelima i teorijskim spisima zauzima se za apstraktno oblikovanje scene, posebno naglašavajući prostornost.
Appiani, Andrea, talijanski slikar (Milano, 31. V. 1754 – Milano, 8. XI. 1817). Pod utjecajem klasicizma → Jacques-Louisa Davida; pripadnik lombardijskoga kruga umjetnika obnovitelja antičkih i renesansnih ideala. Izveo tehnički savršene freske s… Nastavi čitati →
Appleton, Edward Victor, britanski fizičar (Bradford, 6. IX. 1892 – Edinburgh, 21. IV. 1965). Profesor u Londonu (1924–36) i istraživač u Cavendish Laboratory. Otkrio tzv. Appletonov sloj ionosfere na kojemu se odbijaju radiovalovi što omogućuje… Nastavi čitati →
Apponyi, Albert, grof, mađarski diplomat i političar (Beč, 29. V. 1846 – Ženeva, 7. II. 1933). Vođa Nacionalne stranke 1891–99, kada se pridružio vladajućoj Liberalnoj stranci. Predsjednik Ugarskog sabora 1901–03. Član Odbora petorice, pregovarao s… Nastavi čitati →
Apraksin, Fjodor Matvejevič, ruski admiral (?, 1661 – Moskva, 21. XI. 1728). Suradnik Petra Velikog; pridonio modernizaciji ruske ratne flote. Tijekom rusko-švedskog Sjevernog rata na području Baltičkoga mora izvojevao nekoliko pobjeda. Zapovjednik ruske flote 1722–23. u ratu s Perzijom.
Apraksin, Stjepan Fjodorovič, ruski general (?, 10. VIII. 1702 – 17. VIII. 1760). Istaknuo se u Sedmogodišnjem ratu (pobjeda nad Prusima kod Grossjägersdorfa 1757). Osumnjičen da je primao mito od pruskoga kralja Fridrika II. Velikog; umro u tamnici.
Apród, Iván (latinizirano: Joannes archidiaconus de Kikullew), ugarski ljetopisac (XIV. stoljeće). U djelu Chronicon de Ludovico rege opisao doba vladanja hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Apsalom (hebrejski: Absalom otac mira), lik iz Biblije, treći sin hebrejskoga kralja Davida. Postavši prijestolonasljednikom, pobunio se protiv oca, poražen je u bitki, pa je bježeći od progonitelja zapeo dugačkom kosom, po kojoj je bio osobito poznat, o… Nastavi čitati →
Apsirt (grčki: Ápsyrtos), prema priči o Argonautima, u grčkoj mitologiji, Ajetov sin i brat kolhidske kraljevne, čarobnice Medeje. Bježeći s Jazonom u Grčku, ubila ga je Medeja, a za sobom je bacala komade njegova tijela, da je otac,… Nastavi čitati →
Apted, Michael, britansko-američki filmski i tv redatelj (Aylesbury, 10. II. 1941). Prvo se afirmirao na televiziji (npr. za dramu Poljupci u pedesetoj nagrađen je Emmyjem), a onda i na filmu. Najveći uspjesi: Rudareva kći (1980) i… Nastavi čitati →
Apuhtin, Aleksej Nikolajevič, ruski pjesnik (Bolkov, 15. XI. 1840 – Sankt Peterburg, 17. VIII. 1893). Pisao pjesme sjetnih motiva, jednostavna izraza i govornih intonacija. Neke od njih uglazbio Čajkovski.
Apulej, Lucije (latinski: Lucius Apuleius), rimski književnik i filozof (Madaura, Numidija, danas Alžir, oko 125 – ?, oko 180). Sljedbenik mističnoga platonizma (De Platone et eius dogmate). Poznatiji kao autor djela u 11 knjiga Metamorfoze (poznato… Nastavi čitati →
