atomizam, filozofsko učenje koje tvrdi da se tvar sastoji od nedjeljivih čestica, atoma. Nastao je u antičkoj filozofiji (Leukip, Demokrit, Epikur, Lukrecije). Prema antičkim atomistima, atomi se ne mogu niti stvoriti niti uništiti. Razlikuju se po obliku i veličini i djeluju na osnovi nužnih prirodnih zakona (determinizam). Epikur dopušta i slučajnost. U novom vijeku atomizam obnavljaju → Pierre Gassendi, →Francis Bacon, → Galileo Galilei, → Isaac Newton, Ruđer Bošković, a u XIX. stoljeću → John Dalton, → Jöns Jakob Berzelius, → Amedeo Avogadro. Otkrićem sastavnih dijelova atoma (elektron, proton, neutron i druge elementarne čestice) atomizam se vraća na Boškovićevu ideju o atomima kao bezdimenzionalnim nedjeljivim točkama (danas kvarkovi).