Proleksis enciklopedija
online

Abecedar: Č

čoček

Struka
čoček (turski), ples (i profesionalni plesač ili plesačica) u kojem se pri plesanju izvode i pokreti trbuhom.
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

čoha

Struka
čoha (turski iz perzijskog), vrsta sukna; čvrsta glatka valjana vunena tkanina tvorničke ili obrtničke proizvodnje. Nepromočiva je pa se rabila uglavnom za vojničku odjeću. U hrvatskim narodnim nošnjama (pod nazivom darovac, skrlet, riza, pano, svita)… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čojbalsan

Struka
Čojbalsan (do 1941. Bajan-Tumen), grad u istočnoj Mongoliji, na rijeci Kerulenu, 75 km od granice s Kinom; 41 923 stanovnika (2014). Industrija (tekstilna, prehrambena, građevnih materijala). Termoelektrana. Ležišta ugljena u blizini. Izgradnjom Transsibirske željeznice 1939. postao je glavno prometno… Nastavi čitati →
Ažurirano: 2. veljače 2015.

Čojbalsan, Horlogijn

Struka ,
Čojbalsan, Horlogijn, mongolski političar i maršal (Cecen-han, 8. II. 1895 – Moskva, 26. I. 1952). Jedan od osnivača Mongolske narodne partije (1921); član njezina Centralnoga komiteta i prvi sekretar (do 1952). Vrhovni zapovjednik mongolske revolucionarne vojske (1924–28); od 1930.… Nastavi čitati →
Ažurirano: 2. veljače 2015.

čokanj

Struka
čokanj (turski: çokal), frakl ili fraklić trbušasta bočica iz koje se pije rakija (oko 0,1 dL); stara domaća jedinica obujma, iznosi četvrtinu sajtlika ili oko 0,1 dL. Uvođenjem metarskog sustava čokanj (također čokanjčić) je naziv za 0,125, 0,1 ili 0,05 dL.
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

čokolada

Struka
čokolada (španjolski od aztečkog chocolatl), prehrambeni proizvod dobiven od kakaove mase (kakaovac), šećera i dodataka (kakaova maslaca, mlijeka, vanilije, lješnjaka, badema, sušenog voća, ekstrakta kave i sl.). Smjesa se zagrijava dok ne postane homogena, puni se u kalupe i… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čokve (Čokvejci)

Struka
Čokve (Čokvejci), veliko pleme u sjevernoj Angoli i jugozapadnom Zairu, pripadaju zapadnoj skupini → Bantu-crnaca. Poljodjelci i stočari. Vrsni kovači i odlični rezbari. Naročito poznati po maskama svojih tajnih društava.
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čolaković, Enver

Struka ,
Čolaković, Enver, hrvatski i bošnjački književnik i prevoditelj (Budimpešta, 27. V. 1913 – Zagreb, 18. VII. 1976). Zbog književnog djelovanja u vrijeme NDH, nakon II. svjetskog rata vlasti mu zabranjuju objavljivanje. Zbog toga je onodobnoj… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čolić, Petar Krešimir

Struka ,
Čolić, Petar Krešimir, hrvatski geodet (Sokobanja, Srbija, 10. VII. 1938 – Zagreb, 27. V. 2000). Diplomirao 1961. na Geodetskom fakultetu u Zagrebu na kojem je radio od 1963. Istraživao oblik i dimenzije Zemlje i njezina… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čombe, Moise

Struka ,
Čombe, Moise, zairski (kongoanski) političar (Musumba, 18. XI. 1918 – Alžir, 29. VI. 1969). Proglasio neovisnost kongoanske pokrajine Katange; premijer i predsjednik Katange 1960–63. Predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova DR Kongo 1964–65, kada ga… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čonč, Vladimir

Struka ,
Čonč, Vladimir, hrvatski nogometaš (Zagreb, 13. I. 1928 – Zagreb, 15. X. 2012). Član Građanskog (Zagreb), NK Poštar (Zagreb), NK Lokomotiva (Zagreb) i NK Dinamo (Zagreb) od 1953. (u 413 utakmica postigao je 119 zgoditaka). Kao član… Nastavi čitati →
Ažurirano: 17. rujna 2013.

Čop, Marija (Mara)

Struka ,
Čop, Marija (Mara), hrvatska književnica (Livorno, 10. VII. 1859 – Gorizia, 25. V. 1910). Stvarala na hrvatskom, njemačkom i francuskom jeziku. Objavila dvije zbirke novela (S balkanskih plemićkih država, 1887; Život južnoslavenskih žena… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čorak-Slavenska, Mia

Struka ,
Čorak-Slavenska, Mia, hrvatska balerina, koreografkinja i baletna pedagoginja (Brod na Savi, 20. II. 1916 – Los Angeles, 5. X. 2002). Učila u Zagrebu, debitirala još kao djevojčica (na praizvedbi Baranovićeva Licitarskoga srca 1924. plesala “Malo srce”), usavršavala… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čorak, Josip

Struka ,
Čorak, Josip, hrvatski hrvač (Rastoka, kraj Gospića, 14. VI. 1943). Član TAK Lokomotiva (Zagreb), TAK Sljeme (Zagreb) i TAK Lika (Zagreb). Nastupio na OI 1972. (srebrena medalja) i na EP 1969. (zlatna medalja), 1970. (brončana medalja), a… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Čorak, Željka

Struka ,
Čorak, Željka, hrvatska povjesničarka umjetnosti i književnica (Zagreb, 15. III. 1943). Filozofski fakultet završila u Zagrebu; bavi se poviješću i teorijom moderne arhitekture i urbanizma: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata; Zagrebačka katedrala,… Nastavi čitati →
Ažurirano: 14. lipnja 2016.

Čornobyl’

Struka
Čornobyl’ (ruski: Černobyl’), grad i pristanište u sjevernoj Ukrajini, na utoku Uža u Pripjat, 130 km sjeverno od Kijeva, poznat po jednoj od najvećih nuklearnih katastrofa (26. IV. 1986). Poginula je 31 osoba, a 135 tisuća… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

čovječja ribica

Struka
čovječja ribica (ime prema boji kože; Proteus anguinus), repati vodozemac iz porodice glavašica (Proteidae). Endem Dinarida, relikt tercijarne faune, obitava u vodama krškog podzemlja od Italije do Hercegovine (u Hrvatskoj na gotovo 60 nalazišta). Živi u potpunoj tami,… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

čovjek

Struka
čovjek, dvonožni sisavac iz reda Primata, natporodice Hominoidea, porodice ljudi (Hominidae), vrste Homo sapiens. Najsavršenije živo biće u prirodi, uspravna hoda, razvijena mozga, artikulirana govora, stvaralačke inteligencije. Rod Homo nastao je u Africi u kasnom… Nastavi čitati →
Ažurirano: 29. svibnja 2015.

Črnčić (Crnčić), Ivan

Struka ,
Črnčić (Crnčić), Ivan, hrvatski povjesničar i kroatist (Polje na Krku, 2. V. 1830 – Rim, 7. I. 1897). Doktorirao teologiju u Beču (1861). Tajnik Krčke biskupije (1861), u Rimu kanonik crkve sv. Jeronima i ravnatelj… Nastavi čitati →
Ažurirano: 23. ožujka 2014.

Črnko, Franjo (Ferenc)

Struka ,
Črnko, Franjo (Ferenc), hrvatski kroničar (XVI. stoljeće), komornik → Nikole Šubića Zrinskog. Autor spisa Podsjedanje i osvojenje Sigeta, prevedenoga na više jezika, koji je važan izvor za proučavanje sigetske opsade (1566).
Ažurirano: 29. svibnja 2015.