ustav, u slav. paleografiji (glagoljičkoj i ćiriličkoj), naziv za svečano velikoslovno pismo, tj. uncijalu, s uspravnim, odvojenim slovima. Ustavom su pisani vjerski tekstovi, povelje, nadgrobni natpisi i dr.
ustav, konstitucija, temeljni prav. akt kojim se uređuju načela i normira polit., gosp. i soc. poredak u nekoj zemlji. Sadrži propise o polit. organizaciji države, određuje oblik i način vršenja vlasti na drž. području, određuje sastav i ovlasti tijela… Nastavi čitati →
ustava1. Pregrada na rijekama i kanalima za propuštanje brodova, spuštanjem ili podizanjem, na iduću razinu plovnoga puta. 2. Brana (npr. na akumulacijskim jezerima).
ustavna monarhija, oblik vladavine utemeljen ustavom koji za drž. poglavara priznaje izabranog ili nasljednog monarha. U modernim ustavnim monarhijama primjenjuje se trodioba vlasti, a monarh je nositelj izvršne vlasti ili obavlja samo ceremonijalnu ulogu. Za razliku od skandinavskih monarhija… Nastavi čitati →
ustavna tužba, tužba koju svaki građanin može podnijeti ustavnom sudu nakon što su iscrpljena sva druga sredstva prav. zaštite, i to protiv prav. akata ili njihovih odredbi, zbog povrede ljudskih prava ili temeljnih sloboda zajamčenih ustavom. Redovita u. t.… Nastavi čitati →
ustavni spor, spor koji se vodi pred posebnom vrstom sudova o ustavnosti nekog propisa ili njegove pojedine odredbe. U nekim zemljama takvi se sporovi vode pred vrhovnim sudom, redovitim sudovima i pred ustavnim sudom kao tijelom izdvojenim iz ustroja… Nastavi čitati →
ustavni zakon, zakon koji ima prav. snagu ustava i koji uređuje osnovnu prav. materiju, poglavito neke njezine dijelove, ali formalno nije dio ustava. Donosi se u posebnom postupku, najčešće kvalificiranom većinom glasova. U nekim prav. sustavima ustavni su zakoni… Nastavi čitati →
ustavno pravo, područje prava koje obuhvaća skup prav. normi kojima se reguliraju bitna pitanja polit., ekon. i društv. uređenja neke države. Sastoji se od normi kojima se reguliraju osnovni društv.-ekon. odnosi, organizacija i funkcioniranje drž. vlast i temeljna prava… Nastavi čitati →
ustavotvorna skupština (konstituanta), predstavničko tijelo izabrano s ciljem donošenja novog ustava ili mijenjanja postojećega. Obično se saziva nakon, ili za vrijeme, značajnih događanja, određenih ratom, revolucijama, referendumima, stjecanjem neovisnosti, kada postoji jaka polit. volja za uređenjem temeljnih polit. odnosa… Nastavi čitati →
Ústí nad Labem (njem. Aussig an der Elbe), grad u sjeverozap. Češkoj, gl. grad Severočeskog kraja; 95 556 st. Luka na lijevoj obali rijeke Labe (Elbe). Industr. i trg. središte. Kem. (sapun, gnojivo), tekst. (vuna i pamuk), prehr. i kovinska… Nastavi čitati →
ustilaginizam, otrovanje sporama kukuruzne snijeti (Ustilago maydis) u kojima se nalazi otrovna tvar slična ergotaminu. Očituje se proljevom, uz jako crvenilo, otok i svrbež stopala i dlanova, koji se poslije ljušte. Opći simptomi: ubrzan rad srca, povišen krvni tlak… Nastavi čitati →
Ustinov, Peter, britanski filmski, kazališni i televizijski glumac, redatelj, scenarist i pisac (London, 16. IV. 1921 – Genolier, Švicarska, 28. III. 2004). Korpulentan, podsmješljiva lica, glumeći s “lijenom nonšalancijom”, međunarodni ugled stječe ulogom okrutna rimskoga cara Nerona u američkom… Nastavi čitati →
ustup (cesija), u međunar. pravu, način na koji jedna država stječe ili gubi neko područje, koje obično pripada drugoj državi, putem međunar. ugovora u kojem moraju biti vidljivi razlozi ustupa i način prenošenja suverenosti s jednoga međunarodnoprav. subjekta na… Nastavi čitati →
Usumacinta, r. na JI Meksika i SZ Gvatemale, duga 960 km. Izvire na Z Gvatemale, i dijelom toka tvori granicu između Gvatemale i Meksika (sav. država Chiapas), utječe u Grijalvu nedaleko od njezina ušća u zaljev Campeche. Plovna dijelom… Nastavi čitati →
ususfructus (lat.), plodouživanje; osobna služnost koja ovlašćuje nositelja toga prava, uzusfruktuara, plodouživatelja, da koristi tuđu stvar, ubire njezine plodove i da je pritom obvezan čuvati njezinu bit. Plodouživatelj je obvezan koristiti predmetnu stvar u skladu s njezinom osnovnom gosp.… Nastavi čitati →
Ušakov, Dmitrij Nikolajevič, ruski jezikoslovac i leksikograf (Moskva, 24. I. 1873 – Taškent, 17. IV. 1942). Učenik → F. F. Fortunatova i njegov nastavljač. Bavio se ruskim dijalektima, pravopisnim temama (aktivan u pravopisnoj reformi 1917–18) i standardnojezičnim izgovorom.… Nastavi čitati →
Ušakov, Simon (Pimen) Fjodorovič, ruski slikar i bakrorezac (?, 1626 – Moskva, 25. VI. 1686). Originalnoga likovnog izraza, povezivao bizantsku ikonografsku shematiku s europskim portretizmom svojega vremena. Konzervativni kler ga je kritizirao, ali moderniji krugovi su ga prihvaćali. Slikopisao… Nastavi čitati →
ušara(Bubo bubo), bukača, jejina, naša najveća sova. Golema smeđa ptica istaknutoga facijalnog diska kojim se razlikuje od svih grabljivica. Oči velike, narančaste, iznad kojih ima dulji pramen perja koja strše poput ušiju. Može svladati i veće životinje (zečeve,… Nastavi čitati →
