Šah-Džehan (Shāh Jahān), indij. veliki mogul (Lahore, 5. I. 1592 – Agra, 22. I. 1666). God. 1627. naslijedio oca Džahangira. Širitelj islama, dovršio osvajanje Dekana i doveo vlast mogula do vrhunca. God. 1638. preoteo Perzijancima Kandahar u Afganistanu, ali… Nastavi čitati →
Šahin-paša, bosanski veliki vezir (Glasinac, ? – Carigrad, 1647). Godine 1634. imenovan kapidžijskim ćehajom, a 1636. zapovjednikom janjičara; 1637. vezir u Siriji, potom u Bosni (1639) i Kaniži (1642–44), gdje je zapamćen kao vezir čvrste ruke.
Šahlin, Boris, sovjetski gimnastičar (Išim, Tjumenska oblast, 27. I. 1932 – Kijev, 30. V. 2008). Na Olimpijskim igrama 1956, 1960. i 1964. osvojio 13 medalja (7 zlatnih, 4 srebrene i 2 brončane). Prvak u višeboju i najuspješniji športaš… Nastavi čitati →
Šahmatov, Aleksej Aleksandrovič, rus. filolog (Narva, 5. (17.) VI. 1864 – Petrograd, 16. VIII. 1920). Bavio se poviješću rus. i istočnoslav. te južnoslav. jezika, rus. književnošću XI–XII. st., uredio izdanja nekih starih rukopisa (Povijest drevnih vremena), opisivao rus.… Nastavi čitati →
Šāhnāma (Knjiga kraljeva), epski spjev perz. pjesnika Firdusija napisan za sultana Mahmuda od Ghaznija; dovršen 1010. Broji o. 60 000 stihova, a u njemu je obrađena povijest iran. vladara od mitskih vremena do propasti dinastije Sasanida u VII. st.… Nastavi čitati →
Šain, David, hrvatski veslač (Osijek, 8. II. 1988). Član VK Iktus iz Osijeka. Već kao junior istaknuo se osvajanjem drugoga mjesta u četvercu na pariće (s braćom Sinković i Damirom Martinom) na svjetskom prvenstvu 2006, a kao mlađi senior… Nastavi čitati →
šajka (mađ.), drveni ratni brod na vesla koji se od XI. do XVIII. st. upotrebljavao na Dunavu. Posadu je činilo oko 35 ljudi, od toga 30 veslača. Na pramcu se nalazio oštri metalni kljun, a u kasnijim stoljećima bio je… Nastavi čitati →
šaka (lat. manus), dio ruke od zglavka do vrha prstiju. Osnovu mu čine kosti zapešća (karpusa, kojih ima 8, poredanih u dva reda), sredopešća (metakarpusa, kojih ima 5) i prstiju (svaki prst čine po tri… Nastavi čitati →
Šalamov, Varlam Tihonovič, ruski pisac, sibirski logoraš (Vologda, 1.VII. 1907 – Tušino, kraj Moskve, 17. I. 1982). Iz obitelji pravoslavnoga svećenika, nakon gimnazije studirao pravo. Pod optužbom za širenje “trockizma”, 1929. osuđen na 3 g. teškog rada u Krasnovišersku… Nastavi čitati →
Šalamun, Tomaž, slov. pjesnik (Zagreb, 4. VII. 1941). Konceptualist, piše avangardnu, nadrealističku poeziju, mjestimice hermetičnu. Jedan od najznačajnijih suvr. slov. pjesnika. Zbirke: Poker; Namjena ogrtača; Bijela Itaka; Metoda anđela; Domidi i dr.
Šalda, František Xaver, češki književni kritičar i književnik (Liberec, 22. XII. 1867 – Prag, 4. IV. 1937). Sveučilišni profesor romanske književnosti u Pragu. Vodeća ličnost češkoga kulturnog života od 1890-ih do 1930-ih. Uzdignuo književnu kritiku na razinu umjetničkoga stvaralaštva.… Nastavi čitati →
Šalković, Hrvoje, hrvatski književnik (Zagreb, 29. IX. 1973). Diplomirao je novinarstvo 1997. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te završio poslijediplomski studij na University of Westminster u Londonu (2000). Privatni je poduzetnik. Stručne članke objavljivao je u Medijskim istraživanjima… Nastavi čitati →
šalmaj (franc. prema lat.), drveno puhačko glazbalo, vjerojatno arap. podrijetla, preneseno u Europu možda već u IX. st. Sastoji se od uske čunjaste cijevi sa 6–7 rupica na gornjoj strani, te od piska s dvostrukim jezičcem od trstike. Ton mu… Nastavi čitati →
šalom (hebr. blagostanje, mir), u židovstvu, naziv za sveukupnost zdrava, sigurna i mirna života; šalom alejhem, mir vama.
šalupa (franc.), malena obalna i ribarska jedrilica s jednim jarbolom. U Engleskoj, jedrenjak s jednim jarbolom.
Šaljapin, Fjodor Ivanovič, ruski pjevač (Kazanj, 13. II. 1873 – Pariz, 12. IV. 1938). Pjevanje učio u Tbilisiju, gdje je i započeo karijeru. Od 1894. pjevao u Marijanskom kazalištu u Sankt Peterburgu, Boljšoj teatru u Moskvi, u Scali, Metropolitanu,… Nastavi čitati →
Šamal, stari hetitski grad, danas razvaline u Sençirliju, u maloaz. dijelu Turske. Nakon propasti hetitske države (o. ←1200) Š. je postao središte neovisne kneževine s hetitskim vladajućim slojem. O. ←920. zauzimaju ga Aramejci; najveći uspon dostiže u doba vladara… Nastavi čitati →
šaman (tunguski šaman vrač), u arhaičkim religijama, vrač, čarobnjak, zaklinjač duhova, iscjelitelj; posrednik između ljudi i duhova, najčešće je reinkarnacija nekog pretka. U pravilu, šaman se bira među pojedincima koji su odabrani zbog nadnaravnih sposobnosti; sami su preboljeli neku tešku… Nastavi čitati →
šamanizam, spiritističko-magijski oblik religije, najčešći kod arktičkih i subarktičkih plemena u Sibiru, sjevernoj i srednjoj Aziji (kod Ostjaka, Evenka, Neneca, Laponaca i dr.), te kod Eskima. Temelji se na vjerovanju u duhove kao gospodare prirode, s kojima ljudi mogu… Nastavi čitati →
