žilavka, autohtona hercegovačka sorta vinove loze od koje se proizvodi istoimeno čuveno vino zelenkastožute boje.
žile (lat. vasa; grč. angia) 1. U medicini i zoologiji, razgranjeni cjevasti organi, koji po tijelu razvode krv ili limfu. Različitih promjera i građe, pa se među krvnim ž. razlikuju arterije (“žile kucavice”), arteriole, vene, venule i kapilare,… Nastavi čitati →
žilet ili britvica → britva
Žilina, glavni grad istoimenoga kraja (6788 km2, 692 300 st.), sjev. Slovačka, u dolini rijeke Váh; 86 100 st. Važno želj. i cestovno križište; središte drvne i papirne ind. Fakulteti, glazb. konzervatorij; med. centar za očne… Nastavi čitati →
žilnica (lat. chorioidea), stražnji dio sr. očne ovojnice. Građena je od obilno prokrvljenoga vezivnog tkiva s mnogo pigmentnih stanica, a osnovna joj je funkcija opskrba vanj. dijelova mrežnice kisikom i hranjivim tvarima.
Žilnik, Želimir, srpski filmski redatelj i scenarist (Niš, 8. IX. 1942). Zapažen nizom socijalno-kritičkih dokumentaraca u stilu filma istine, a njegov debitantski igrani film Rani radovi (1969, Zlatni medvjed), anarhistički film esej o neuspjesima socijalističke revolucije, bio… Nastavi čitati →
Žiljak, Nada, hrvatska grafičarka i slikarica (Zagreb,
17. VI. 1944). Završila Akademiju u Zagrebu; grafiku usavršavala kod oca → A. Kinerta. U grafici nemirnim crtežom izrađuje stilizirane kompozicije, a u slikarstvu bojom postiže lirski ugođaj.
Žiljak, Vilko, hrvatski grafičar (Sveti Ivan Zelina, 18. XII. 1946). Diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu; profesor na Grafičkom fakultetu i Studiju dizajna u Zagrebu. U hrvatskom slikarstvu pionir kompjutorske grafike. Objavljuje radove o problematici grafičkog oblikovanja na računalima.
žirafa (Giraffa camelopardalis), sisavac iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Vrlo duga jezika i vrata, prednje noge dulje od stražnjih. Visoka 5–6 m. Na glavi s velikim očima nalaze se 2–4 hrskavična roga. Na žućkastom krznu nalaze se smeđe šare.… Nastavi čitati →
Žirje, otok u sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini u šibenskom arhipelagu, Žirjanskim kanalom odvojen od ostaloga otočja šibenskog arhipelaga (Kakan, Kaprije, Obonjan) i Samogradskim vratima od Kornatskoga otočja; 15,06 km2, 103 st. (2011). Administrativno pripada gradu Šibeniku. Dužina obale… Nastavi čitati →
žiro (tal.), mjenično jamstvo, instrument osiguranja kojim se želi osnažiti sigurnost mjenice na način da se uvodi nova osoba u mjeničnu obvezu. Mjenični dužnici potpisuju se na poleđinu mjenice i tako postaju mjenični dužnici.
žiro-račun, vrsta tekućeg računa koji se vodi kod banaka te se na njemu prikupljaju sredstva fiz. ili prav. osoba, vlasnika računa. Na žiro-računima nema dopuštenih prekoračenja niti drugih vrsta kreditnih poslova, odn. banka u poslu sa žiro-računom može biti… Nastavi čitati →
žirokompas ili girokompas, vrsta kompasa koji za određivanje strana svijeta upotrebljava žiroskop. Za razliku od magn. kompasa, ne ovisi o Zemljinu magn. polju pa na njega ne utječe metal ga se može upotrebljavati i u podmornicama, te u blizini… Nastavi čitati →
žirondinci (francuski: Girondins), skupina umjerenih demokrata u vrijeme Francuske revolucije (1791–93); prva je ustrojena u Girondi (odatle naziv). Držali su da je donošenjem ustava (1791) revolucija okončana te da njezina postignuća podjednako treba štititi i od monarhijskoga protuudara… Nastavi čitati →
žiroskop (grč.) → giroskop
žišci ili pipe (Bruchidae), sjemenari, por. malih kukaca kornjaša (Coleoptera). Tijelo zbijeno, glava malena, ticala pilasta. Ličinke žive u sjemenkama, pa mogu nanijeti velike štete uskladištenoj hrani, ali i kulturama. Ličinke graškova žiška (Bruchus pisi) žive u zrnu… Nastavi čitati →
žitarice, cerealije, skupina jednogodišnjih biljaka iz por. trava (Poaceae) koje se uzgajaju u kulturi kao ljudska hrana ili hrana za domaće životinje. Na visokoj stapci imaju duguljaste listove, na njezinu vrhu klas ili metlicu u kojima se nalazi plod… Nastavi čitati →
žitije (staroslav.), životopis svetaca, starih vladara.
živa (lat. hydrargyrum), znak Hg, kem. element II-B skupine s rednim brojem 80 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 200,59; srebrenobijela kovina s talištem od -38,87 °C i vrelištem od 356,58 °C. To je jedina kovina koja je pri… Nastavi čitati →
