FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
meridijan (iz latinskoga: meridianus podnevni) ili podnevnik, kružnica na površini Zemlje koja prolazi kroz sjeverni (N) i južni (S) zemljopisni pol pod pravim kutom na ekvator. Također, bilo koja polukružnica između polova. Magnetski meridijan, zamišljena kružnica koja prolazi kroz… Nastavi čitati →
meridijanski krug, gl. astrometrijski teleskop za određivanje koordinata zvijezda te mjerenje zvjezdanog vremena.
merkaptani ili tioalkoholi, org. spojevi jaka i neugodna mirisa. U tekućem su stanju, osim metil-merkaptana, koji je plinovit. Izravno na atom ugljika veže se sulfhidrilna skupina SH.
Merkur, planet najbliži Suncu na udaljenosti od 57,9 x 106 km. Iza Plutona najmanji planet Sunčeva sustava (ekvatorijalni promjer mu je 4878 km ili 0,38 Zemljina promjera, a masa mu je 0,055 Zemljine mase). Sporo se okreće pa… Nastavi čitati →
Merrifield, Robert Bruce, američki biokemičar (Fort Worth, 15. VII. 1921 – Cresskill, New Jersey, 14. V. 2006). Uglavnom se bavio istraživanjima u biokemiji, molekularnoj biologiji, farmakologiji i medicini. Dobitnik Nobelove nagrade za kemiju za pronalazak metode dobivanja peptida i proteina (1984).
Mersenne, Marin (latinizirano Marinus Mersenius), francuski matematičar, fizičar i glazbeni teoretičar (Oizé, 8. IX. 1588 – Pariz, 1. IX. 1648). Franjevac. Izmjerio brzinu zvuka (1636). Prvi odredio zvuk i ton kao titranje zraka, nazivan i ocem… Nastavi čitati →
meskalin (španj. iz nahuatlanskog), trimetoksi–feniletilamin, C11H17NO3, prir. alkaloid čiji aktivni dio sadrže cvjetovi i vršci kaktusa Lophophora williamsii koji raste u Meksiku i jugozap. području SAD-a. Molekula m. po sastavu je slična… Nastavi čitati →
Messier, Charles Joseph, franc. astronom (Badonviller, 26. VI. 1730 – Pariz, 11. IV. 1817). Između 1759. i 1798. otkrio 13 kometa, a 1774. prvi istraživao svemirske maglice i objavio katalog 45 otkrivenih maglica. Katalog je… Nastavi čitati →
meta, u nuklearnoj fizici, čestica (objekt) s kojom se srazuju druge čestice (ili zračenje). Tanka m. apsorbira tek neznatnu energiju čestica, debele m. znatan dio, a nerazmjerno debela m. svu energiju kojom je bombardirana.
meta- 1. Predmetak u značenju: s; uz; među; iza, za. 2. Predmetak za anorg. kiseline i njihove soli s manje vode u molekuli (npr. metafosforna kiselina HPO3). U org. kemiji predmetak kojim se označuju disputacijski derivati benzena, tj.… Nastavi čitati →
metabolit (grč.), tvar uključena u metabolički proces stanice u organizmu. Produkt metabolizma.
metacentar, ona točka plovila gdje vektor sile uzgona siječe težišnicu plovila u ravnotežnom stanju. Kada je m. iznad težišta, plivanje plovila je stabilno. Udaljenost između težišta i m. zove se metacentrična udaljenost.
metakrilna kiselina, nezasićena karboksilna kiselina, CH2=C(CH3)COOH, bezbojna tekućina čiji esteri služe u proizvodnji akrilnih smola.
metaldehid, kruti spoj koji se dobiva polimerizacijom acetaldehida. Upotrebljava se kao gorivo za peći.
metalkarbonili, kem. spojevi kod kojih su molekule ugljičnog monoksida neposredno povezane s atomima metala preko C-atoma.
metalna veza, veza koja atome u metalu drži skupa. Atomi i ioni tvore pravilnu kristalnu rešetku, a između njih gibaju se slobodni elektroni. Otuda dolazi el. vodljivost metala.
metaloceni, kem. spojevi kod kojih su atomi metala povezani posredstvom dvostrukih veza nezasićenih ugljikovodika. Služe kao katalizatori.
metalografija (grč.), znanost o strukturi metala. Metal, kao i nemetalni kristali, pokazuje strukturu sitnih kristalića jednakih ili različitih sastava. Ona postaje vidljivom prepariranjem prereza metala, poliranjem do visokog sjaja i mikroskopskim ispitivanjem. Koristi se u ispitivanju kvalitete i analizi šteta,… Nastavi čitati →
metamatematika, mat. sredstva i postupci proučavanja pojedinih mat. grana ili teorija. To je neka vrsta teorije o samoj matematici kao cjelini.
