FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
solne taline, elektrolitne viskozne otopine soli. Provode el. struju.
solucija (lat.) 1. Rješenje, objašnjenje, razrješenje. 2. kem Istoznačnica za → otopinu.
solvatacija (iz lat.), vezanje, interakcija molekula otapala s ionima, molekulama ili koloidnim česticama otopljene tvari. Produkti solvatacije su solvati. Ako je otapalo voda, interakcija se naziva hidratacija, a produkti hidrati.
Solvay, Ernest, belgijski kemičar, industrijalac i mecena (Rebecq-Rognon, 16. IV. 1838 – Ixelles, 26. V. 1922). Izumio postupak za proizvodnju sode iz kuhinjske soli i ugljičnoga dioksida uz pomoć amonijaka. Zahvaljujući velikim prihodima od svojih izuma, financirao Institut za… Nastavi čitati →
soman (tvorničko ime), C7H16FO2P, najotrovniji nervni bojni otrov. Pripravljen u Njemačkoj kao pesticid (1944). Bezbojna tekućina bez okusa, slaba mirisa po trulom voću ili kamforu. Dobro se miješa s vodom.
Sommerfeld, Arnold, njem. fizičar (Königsberg, danas Kaliningrad, 5. XII. 1868 – München, 26. IV. 1951). Prof. na više sveučilišta, od 1906. u Münchenu, gdje se upoznao s tada novom teorijom relativnosti koja još nije bila prihvaćena. Svojim mat. doprinosom… Nastavi čitati →
sonda (francuski). 1. U medicini, instrument različita oblika i namjene koji se prilikom operativnoga zahvata uvodi u tkivo ili tjelesne otvore radi najrazličitijih primjena (npr. vađenje sokova, utvrđivanje dubine rane i sl.). 2. U rudarstvu i geologiji, naprava u obliku… Nastavi čitati →
sorbinska kiselina, C6H9O2, 2,4-heksadienolna kiselina, bijeli kristali topljivi u org. otapalima. Koristi se u proizvodnji fungicida.
sorbitani, esterski spojevi sorbitola i viših masnih kiselina (npr. stearinska kiselina). Upotrebljavaju se kao aditivi u prehr. ind. (E491–E495), kao sredstva protiv pjenjenja, emulgatori u proizvodnji sladoleda, vrhnja ili slatkiša.
sorbitol, C6H8(OH)6, šećerni alkohol D-glucitol, dobiva se izolacijom iz voća (višnje, šljive) ili industr. redukcijom glukoze. Služi za proizvodnju sorboze i kao prehr. aditiv, odn. sladilo (E420).
Soxhlet, Franz, njemački kemičar (Brno, 13. I. 1848 – München, 5. V. 1926). Radio na sterilizaciji i pasterizaciji mlijeka. Izumio je aparate za kućnu pasterizaciju mlijeka i za ekstrakciju lipida. Opisao kemijsku razliku između kravljeg i ljudskog mlijeka (1893),… Nastavi čitati →
Soxhletov aparat, uređaj za ekstrakciju koji radi na principu povratnog hlađenja hlapljivog org. otapala, a konstruirao ga je njem. kemičar Franz Soxhlet.
Sørensen, Søren Peter Lauritz, dan. biokemičar (Havrevjerg, 9. I. 1868 – Charlottenlund, 12. II. 1939). Predložio 1909. upotrebu logaritamske skale za izražavanje koncentracije hidronijevih i hidroksilnih iona, tzv. pH-skala (pondus hydrogenii). Radio kao voditelj laboratorija Carlsberg Sveučilišta u… Nastavi čitati →
spalacija (engl.), nuklearna reakcija pri kojoj jezgra iz sebe izbacuje više lakih fragmenata kao rezultat bombardiranja (npr. protonima visoke energije).
specifična težina → specifične veličine
specifične veličine, najčešće ekstenzivne fizikalne veličine koje se iskazuju po jedinici mase, tj. dotična se veličina dijeli s masom; npr. specifični toplinski kapacitet je omjer → toplinskog kapaciteta tijela C i njegove mase (m), tj. c=C/m. Ako… Nastavi čitati →
spektar (lat.) 1. Niz veličina poredanih s obzirom na neko mjerljivu osobinu, npr. frekvencije odn. valne duljine, energije, mase i sl. U fizici, niz (raspon, raspodjela) valnih duljina ili frekvencija koje tvore neko elektromagn. zračenje. Vidljiva svjetlost dio je elektromagn.… Nastavi čitati →
spektralna analiza, u fizici i kemiji, ispitivanje svjetlosnog zračenja koje emitira tvar pod utjecajem visoke temperature. Tako se na osnovi karakterističnih spektralnih linija koje emitira ili apsorbira tvar određuje sastav i struktura atoma, molekula i većih tvarnih objekata. Kvalitataivna… Nastavi čitati →
spektralna fotometrija (spektrofotometrija), fotoel. mjerenje količine ili energije svjetlosnog zračenja što ga tvar apsorbira na nekoj određenoj valnoj duljini. Izvodi se uređajima (spektrofotometrima) koji mjere raspored jakosti svjetlosnog zračenja po valnim duljinama. Postoji fotospektrometrija za ultraljubičasto zračenje (200–400 nm),… Nastavi čitati →
spektralna klasifikacija astron Razvrstavanje zvijezda na osnovi njihove površinske temperature i luminoziteta (ukupne snage zračenja svemirskog tijela) određenih iz njihova spektra. Prva s. k. zvijezda na četiri skupine (razreda, vrste) potječe od Angela Secchija (u 1860-ima). S razvojem spektroskopije uspostavljena… Nastavi čitati →
