FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
temperatura, fizikalna veličina (oznaka T, t) koja označava svojstvo tijela ili dijela prostora da ima neki stupanj zagrijanosti ili topline ili da toplina (energija) teče/struji s tijela ili na tijelo. Ako su tijela u dodiru, toplina prelazi s… Nastavi čitati →
temperaturne ljestvice, razne ljestvice za izražavanje temperature. Da bi se mogla načiniti temperaturna ljestvica, potrebno je da se termometrički parametar linearno mijenja s temperaturom (npr. volumen plina na stalnom tlaku ili širenje tekućine u cjevčici) i uzimanje dviju (ili… Nastavi čitati →
temperaturni koeficijent, koeficijent koji određuje stupanj promjene nekog fiz. svojstva s promjenom temperature. Tako npr. el. otpor R vodiča ovisi o promjeni temperature: R = Ro + α t + βt2, gdje je Ro otpor… Nastavi čitati →
tenzija (lat.), fiz. napetost u nekom fizikalnom sustavu, kao npr. izobličenje (savijanje, uvijanje, rastezanje) zbog mehan. opterećenja. Također površinska napetost tekućine. U elektrotehnici, potencijal ili napon.
tenziometar (lat.), uređaj za mjerenje površinske napetosti tekućina. Radi na principu vage, pri čemu je na jedan krak pričvršćen metalni prsten koji dodiruje površinu tekućine, a na drugi se krak stavljaju utezi sve dok se prsten ne odvoji od površine… Nastavi čitati →
tenzor, mat. i fiz. veličina koja je određena s više od tri broja. To je poopćenje svojstava vektora. Npr. deformacija je primjer tenzora.
teobromin, C7H8N4O2, 3,7-dimetilksantin. Purinski alkaloid koji se nalazi u lišću, plodovima i sjemenkama kakaovca (do 1,8%) iz kojih se dobiva ekstrakcijom. Izomeran je teofilinu i srodan s kofeinom (teinom), te purinskim… Nastavi čitati →
teofilin, C7H8N4O2, 1,3-dimetilksantin. Purinski alkaloid koji se nalazi u lišću čajeva i u sjemenkama kakaovca. Djeluje opuštajuće na glatko mišićje dušnica, ubrzava i pojačava rad srca, povisuje arterijski tlak, a ima… Nastavi čitati →
teorem (grč.), poučak, znanstv. tvrdnja čiju istinitost treba dokazati iz aksioma. Sastoji se od pretpostavke i zaključka. Ima oblik: ako je A, onda je B (ili A jest ako i samo ako je B). Ako su aksiomi istiniti i ako… Nastavi čitati →
teorija (grč.), promatranje, zrenje; nazor; sustavno i argumentirano objašnjenje pojava. U znanosti, t. se zasniva na istraživanju pojava, logičkoj generalizaciji uzročno-posljedičnih veza između pojava, postavljanju hipoteza o njihovim odnosima, provjeri postavljenih hipoteza, te postavljanju općeg načela objašnjenja. Sadržaj teorije u… Nastavi čitati →
teorija BCS → BCS-teorija
teorija brojeva, grana matematike koja proučava svojstva brojeva te njihove međusobne odnose. Odnosi se ponajprije na cijele brojeve. Potječe od pitagorejaca, a u Europi su je unaprijedili → P. Fermat (XVII. stoljeće) te → L. Euler i… Nastavi čitati →
teorija funkcija, grana matematike koja proučava svojstva raznih vrsta funkcija kao npr. funkcije realne varijable (elementarne, racionalne, eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske, ciklometrijske funkcije), funkcije kompleksne varijable, analitičke funkcije i sl.
teorija kiselina i baza, teorija kojom se tumače kisela, odn. lužnata svojstva tvari. Arrhenius je definirao kiselinu kao tvar koja u vodenoj otopini disocijacijom daje ione H3O+, a kao bazu tvar koja daje ione OH… Nastavi čitati →
teorija relativnosti, jedna od temeljnih teorija fizike koju je postavio → Albert Einstein i koja odstupa od Newtonove klasične mehanike što se tiče shvaćanja prostora, vremena, gibanja i tvari. Zapravo je riječ o dvjema teorijama: Specijalna teorija … Nastavi čitati →
teorija skupova, grana matematike koja se bavi skupovima (njihovim svojstvima, odnosima među njima i operacijama nad njima). Primjenjuje se u mnogim granama matematike (algebri, geometriji, topologiji…) i u drugim znanostima. Utemeljio ju je Georg Cantor u drugoj pol. XIX. st.
teorija vjerojatnosti, matematička disciplina koja proučava slučajne pojave, osobito vjerojatnost događaja. Nastala je u XVII. st. u vezi s igrama na sreću. Povezana je s kombinatorikom. Razvili su je B. Pascal, P. Fermat, Ch. Huygens (XVII. stoljeće), braća Bernoulli… Nastavi čitati →
terbij (lat. terbium) znak Tb, kem. element III. skupine s rednim brojem 65 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 158,92; srebreni metal, talište 1365 °C i vrelište 3230 °C. Pripada lantanidima. Otkrio ga je Mosander (1843). Pojavljuje se u… Nastavi čitati →
tereftalna kiselina, C6H4(COOH)2, para-benzen-dikarboksilna kiselina, para-izomer ftalne kiseline. Bijela kristalna tvar koja sublimira iznad 300 °C. Dobiva se oksidacijom para-ksilola. Netopljiva u vodi, eteru i kloroformu. Njezini poliesteri s glikolima primjenjuju se u… Nastavi čitati →
Tereškova (Terješkova), Valentina, ruska kozmonautkinja (Maslenikovo, kraj Jaroslavl’a, 6. III. 1937). Prva žena u svemiru, u svemirskom brodu Vostok 6 poletjela 16. VI. 1963. i ostala u orbiti 3 dana. Približila se na 5 km Vostoku 5 u kojem… Nastavi čitati →
