FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Bernoulli, Daniel, švicarski matematičar, fizičar, anatom (Groningen, 8. II. 1700 – Basel, 17. III. 1782). Jedan od osnivača hidrodinamike. Izveo osnovnu jednadžbu gibanja fluida (Bernoullijeva jednadžba). Uveo kinetički model plinova i iz njega objasnio… Nastavi čitati →
Bernoulli, Jacob, švicarski matematičar (Basel, 6. I. 1654 – Basel, 16. VIII. 1705). Profesor u Baselu. Pridonio teoriji beskonačnih redova, računu vjerojatnosti (zakon velikih brojeva) i računu varijacija.
Bernoulli, Johann, švicarski matematičar (Basel, 6. VIII. 1667 – Basel, 1. I. 1748). Profesor u Baselu, jedan od osnivača varijacijskog računa. Riješio tip diferencijalnih jednadžbi (tzv. Bernoullijeve diferencijalne jednadžbe). Napisao prvi udžbenik diferencijalnog i integralnog računa.
Bernoullijeva jednadžba, osnovni zakon gibanja fluida. U fluidu koji struji horizontalno brzina i tlak su obrnuto razmjerni. Na toj se činjenici zasnivaju mnoge tehničke primjene, npr. let zrakoplova: uz gornju plohu krila zrak struji brže nego uz donju (uz… Nastavi čitati →
Berthelot, Marcelin, francuski kemičar i političar (Pariz, 25. X. 1827 – Pariz, 18. III. 1907). Bavio se fizikalnom, organskom kemijom, poviješću kemije i alkemijom, posebno područjem termokemije. Razvio kalorimetrijsku bombu (kalorimetar). Sintetizirao mnogo organskih spojeva,… Nastavi čitati →
Berthollet, Claude Louis, francuski kemičar (Talloires, 9. XII. 1748 – Pariz, 6. XI. 1822). Za Napoleona imenovan grofom i senatorom. Otkrio bijeljenje klorom, čišćenje vode ugljenom i dr. S → Lavoisierom stvorio novu kemijsku… Nastavi čitati →
Bertić, Vatroslav (Ignac Josip), hrvatski matematičar, mjernik (Orehovica, kraj Bedekovčine, 7. VI. 1818 – ?, poslije 1899). Studirao tehniku u Pešti i bio mjernik u Zagrebačkoj županiji i kotaru Varaždin (1861–79). Pisao o važnosti matematike i prirodnih… Nastavi čitati →
Berzelius, Jöns Jakob, švedski kemičar (Väversunda Sörgård, kraj Linköpinga, 20. VIII. 1779 – Stockholm, 7. VIII. 1848). Profesor u Stockholmu, tajnik Švedske akademije znanosti (1818). Otkrio kemijske elemente cerij (1803), selen i litij (1817) i… Nastavi čitati →
beskonačno 1. filoz Ono što nema granica, bez kraja i konca. Pojam beskonačno u filozofiju uvodi Anaksimandar (apeiron), a iscrpnije ga analizira Aristotel. Razlikuje pojmove potencijalno i aktualno beskonačno i priznaje samo potencijalnu beskonačnost. Prostor (svijet) je za njega… Nastavi čitati →
beskonačno daleki elementi, geometrijski elementi (točke, pravci, ravnine) kojima se nadopunjuje euklidski prostor radi postizanja zornosti. Dopunjavanjem pravca jednom beskonačno dalekom točkom, ravnine jednim beskonačno dalekim pravcem i prostora jednom beskonačno dalekom ravninom dobiva se model apstraktnoga projektivnog prostora (projektivna geometrija).
Bessel, Friedrich Wilhelm, njemački astronom i matematičar (Minden, 22. VII. 1784 – Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 17. III. 1846). Direktor zvjezdarnice u Königsbergu. Proučavao precesiju, nutaciju i aberaciju, izdao katalog točnih položaja zvijezda. Prvi izmjerio… Nastavi čitati →
bestežinsko stanje, stanje materijalnog tijela na koje prividno ne djeluje sila teže. Postiže se djelovanjem centrifugalne sile svemirske letjelice koja kruži oko Zemlje (prva kozmička brzina) i tako poništava djelovanje Zemljine sile teže. Zato sva tijela u svemirskoj letjelici… Nastavi čitati →
Bestvina, Mladen, hrvatski matematičar (Osijek, 1. XII. 1959). Diplomirao u Zagrebu (1982) i doktorirao na Sveučilištu Tennessee u Knoxvilleu, SAD, 1984. Profesor na Sveučilištu Utah (Salt Lake City od 1993). Bavi se topologijom, posebno Mengerovim kontinuumima, trodimenzionalnim mnogostrukostima i teorijom grupa.
beta 1. Drugo slovo starogrčkog alfabeta (slovo b). 2. mat Oznaka za kut (uz ostala grčka slova). 3. kem Oznaka za razlikovanje izomera.
beta-zrake, zrake koje u beta-radioaktivnom raspadu emitiraju atomske jezgre radioaktivnih tvari brzinom od 0,5 do 0,9 svjetlosne brzine, a sastoje se od elektrona ili pozitrona. Otklanjaju se u magnetnom polju jače i na suprotnu stranu od alfa-zraka. Većeg su… Nastavi čitati →
betatron, akcelerator za ubrzavanje elektrona po kružnoj putanji s pomoću magnetskog polja.
Bethe, Hans Albrecht, američki fizičar (Strasbourg, 12. VII. 1906 – Ithaca, 6. III. 2005). Radio u Institutu za atomsko istraživanje u Los Alamosu, SAD (1943–46) i imao važnu ulogu pri konstrukciji atomskih bombi bačenih na Hirošimu i… Nastavi čitati →
Bézout, Étienne, francuski matematičar (Nemours, 31. III. 1730 – Les Basses-Loges, 27. IX. 1783). Objavio Opću teoriju algebarskih jednadžbi (1779). Po njemu se naziva više matematičkih teorema.
Bhabha, Homi Jehangir, indijski fizičar (Bombay, 30. X. 1910 – Chamonix-Mont-Blanc, 24. I. 1966). Predsjednik indijske atomske komisije i organizator nuklearnih istraživanja u Indiji. Voditelj nuklearnog centra u Trombayu kraj Bombaya (od 1945). Zalagao se za međunarodnu suradnju u… Nastavi čitati →
Bhāskara, indijski matematičar (Biddur, Decca, 1114 – nakon 1178). Rješavao kvadratne jednadžbe s jednom i više nepoznanica. Poznavao pravila za vađenje korijena i prvi uočio dvoznačnost drugoga korijena.
