HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Codex iuris canonici (Zakonik kanonskoga /crkvenoga/ prava – CIC), kompilacija vrijedećih pravnih propisa i prava Katoličke crkve; promulgiran 1917. godine, revidirano izdanje 1983. Stoljećima nakon Tridentskoga sabora 1545–63. javljala se potreba za kodifikacijom prava Crkve; papa Pio X. objelodanio je… Nastavi čitati →
cogito ergo sum (latinski: mislim, dakle postojim), osnovna postavka → Descartesove filozofije. U sve treba sumnjati dok se ne dokaže istinitost, a jedino u što se ne može sumnjati jest da čovjek koji misli mora i postojati. U… Nastavi čitati →
Cohen, Hermann, njemački filozof (Coswig, Anhalt, 4. VII. 1842 – Berlin, 4. IV. 1918). Jedan od osnivača Marburške novokantovske škole. Vraćanje Kantu ostvaruje u duhu radikalnog odbacivanja “stvari po sebi”, da bi se mišljenje ograničilo… Nastavi čitati →
Cohen, Morris Raphael, američki filozof (Minsk, Bjelorusija, 25. VII. 1880 – Washington, 28. I. 1947). Emigrirao u SAD 1892. Svestran mislilac, bavio se logikom, metafizikom, filozofijom prava, filozofijom povijesti i socijalnom psihologijom. Najistaknutiji u filozofiji… Nastavi čitati →
Cohn, Jonas, njemački filozof i teoretičar pedagogije (Görlitz, 2. XII. 1869 – Birmingham, 7. XII. 1947). Profesor filozofije u Freiburgu. Godine 1939. izbjegao u Veliku Britaniju. Pripadnik Badenske novokantovske škole; shvaćao filozofiju kao kritičku znanost… Nastavi čitati →
coincidentia oppositorum (latinski: izmirenje oprečnosti), temeljna kategorija u filozofiji Nikole Kuzanskog koji u svojem djelu De coniecturis obrađuje izmirenje svih proturječja u apsolutnom, odnosno u božanstvu. U različitim oblicima taj se pojam javlja u panteističkoj filozofiji → Giordana Bruna,… Nastavi čitati →
college 1. U Engleskoj, viša škola s internatom, gdje se učenici pripremaju za sveučilište, a potječe iz srednjeg vijeka (Winchester college 1387; Eton college 1441). 2. Instituti pri sveučilištima, gdje nastavnici i studenti zajedno žive, a nastavnici učenicima pružaju pomoć… Nastavi čitati →
Collège de France, znanstvena ustanova u Parizu. Osnovao ju je 1530. godine Franjo I. Nastala je iz Collegium trilingue (za latinski, grčki i hebrejski). Predavanja su besplatna, a predaju najpoznatiji francuski znanstvenici, književnici i umjetnici. Ustanova ima tri odjela: filozofsko-sociološki, prirodoslovno-matematički i filološko-arheološki.
Collegium croaticum, odgojni zavod za školovanje svećenika iz Zagrebačke biskupije, osnovan 1624. u Beču na temelju zaklade koju je ostavio zagrebački kanonik → Baltazar Dvorničić Napuly. Kolegijem upravljaju kuratori do 1677, a poslije rektori, kanonici koje imenuje… Nastavi čitati →
Collegium Germanicum-Hungaricum, prvo nacionalno sjemenište koje su u Rimu, za vrijeme katoličke obnove, osnovali i vodili isusovci. Osnovao ga je papa Julije III. 1552. radi školovanja njemačkih pitomaca. Iz njemačkih krajeva dolazilo je premalo mladića, pa su poslije pozivani… Nastavi čitati →
Collier, Arthur, engleski filozof i teolog (Langford Magna, Wilts, 12. X. 1680 – Langford Magna, 9. IX. 1732). Pod utjecajem → Descartesa i → Malebranchea; zastupa krajnji idealizam; pokušava dokazati da je… Nastavi čitati →
Collins, John Anthony, engleski filozof (Heston, Middlesex, 21. VI. 1676 – London, 13. XII. 1729). → Lockeov učenik; pripada najpoznatijim deistima; postupno razvija otpor prema kršćanskim i duhovnim teorijama, pa postaje najistaknutiji predstavnik engleske slobodne… Nastavi čitati →
Colonna, Francesco, talijanski humanist (Treviso, 1433 – Venecija, 1527). Dominikanac i pisac glasovita djela Polifilov boj sna i ljubavi (1499), pisan čudnom mješavinom talijanskog i latinskog jezika, obrađuje mistični svijet snova, ljubavi i humanističke kulture.
Columbia University, jedno od nekoliko najstarijih i najuglednijih sveučilišta u SAD-u, osnovano 1754. kao King’s College. Nalazi se u New Yorku. Postupno se razvijalo osnivanjem brojnih koledža iz prirodoslovno-matematičkih, tehničkih, medicinskih i društvenih znanosti, s mnogobrojnim institutima. Fakulteti izdaju… Nastavi čitati →
common sense (engleski: zdrav razum), filozofski pojam koji upotrebljavaju racionalisti XVIII. stoljeća, posebno pripadnici tzv. “škotske škole” (Reid, Veattie, Steward) i njemačke popularne filozofije (Nicolai, Mendelssohn). Ti su filozofi smatrali da osnovna teoretska stajališta neke epohe ili sredine ne ovise… Nastavi čitati →
Condillac, Étienne Bonnot de, francuski filozof i ekonomist (Grenoble, 30. IX. 1714 – Lailly-en-Val, kraj Beaugencyja, 3. VIII. 1780). Mlađi brat → G. Bonnota de Mablyja. Doktorirao teologiju u Parizu, gdje se i zaredio.… Nastavi čitati →
confessio (latinski: priznanje) 1. Priznanje, ispovijedanje vjere. 2. U ranokršćanskoj i srednjovjekovnoj crkvenoj arhitekturi grob onoga koji je ispovijedao vjeru, mučenika ili sveca; kripta ili oltar izgrađen u čast mučenika, gdje se čuva njegovo tijelo.
confiteor (latinski: ispovijedam se), u katoličkom bogoslužju, početak pokajničke molitve. pren Izražavanje kajanja, priznavanja vlastitih pogrešaka.
Congar, Yves, francuski teolog (Sedan, 13. IV. 1904 – Pariz, 22. VI. 1995). Dominikanac, profesor teologije u Le Saulchoiru. Jedan od osnivača ekumenskog pokreta. Sudjelovao u pripremi II. vatikanskog sabora. Potkraj života proglašen kardinalom. Važnija… Nastavi čitati →
Congreve, Richard, engleski filozof i povjesničar (Leamington Hastings, 4. IX. 1818 – Hampstead, 5. VII. 1899). Osnivač i vođa pozitivističke škole u Engleskoj, uglavnom se bavio pitanjima pozitivističke religije. Prevodio Comtea. Djela: Humani katolicizam (1876–77), Eseji (3 sveska, 1874–1900).
