POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI
Ostrogon, hrv. ime mađ. grada → Esztergoma.
Ostrogorski, Georgije, rus. i jugoslav. bizantolog i povjesničar (Petrograd, 19. I. 1902 – Beograd, 24. X. 1976). Studirao u Heidelbergu i Parizu. God. 1928–33. predavao povijest Bizanta u Breslauu (Wrocław). Od 1933. prof. na Beogradskom… Nastavi čitati →
Ostrogoti (Istočni Goti) → Goti
Ostrovica, srednjovj. grad na lijevoj obali Une kraj Kulen-Vakufa. U sr. vijeku pripadao Lapačkoj županiji; vlasništvo obitelji Karlović. Pod osman. vlašću 1523–1878. Od o. 1699. do 1791. sjedište kapetanije Stara Ostrovica. Utvrda ojačana i proširena u XVIII. st.
Ostrovica, selo u Dalmaciji, sz od Skradina; 60 st. U XIII. i XIV. st. utvrda i jedno od sijela Šubića. God. 1347. Grgur i Juraj IV. Šubić ustupaju O. kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za Zrin. Potom sjedište… Nastavi čitati →
Ostrožac, srednjovj. grad i utvrda na lijevoj obali Une. Prvi spomen 1286. Do XV. st. u posjedu hrv. knezova Babonića. Tijekom XV. i XVI. imao više gospodara; 1577. u posjedu Osmanlija. U XVII. st. sjedište istoimene kapetanije; utvrda se nadograđuje u XVIII. st.
Osvald (Oswald, Sveti), kralj Northumbrije (o. 604 – kraj Maserfeltha, 5. VIII. 642). God. 616. protjerao ga je stric Edwin; tijekom izgnanstva primio kršćanstvo od keltskih redovnika. Vladao od 632. Uspostavio hegemoniju Northumbrije nad većim dijelom anglosaskih… Nastavi čitati →
Oświęcim (njem. Auschwitz), grad na J Poljske, vojvodstvo Małopolskie; 41 143 st. Leži 53 km z od Krakova. Želj. čvorište. Kem. ind. Poznat po najvećem nacist. koncentracijskom logoru Oświęcim-Brzezinka (njem. Auschwitz-Birkenau), osn. za II. svj. rata (27. IV.… Nastavi čitati →
Ošanići, mjesto kraj Stoca, BiH. Ponad sela je lokalitet Gradina s ostacima pretpov. naselja; akropola okružena kiklopskim zidom, trg, trijem, stamb. zdanja i cisterne. Drži se da je riječ o gl. naselju ilirskih Daorsa.
Otakar I. (Přemysl Otakar I. ili Přemysl I.), češki kralj iz dinastije Přemyslovića (?, između 1155. i 1167 – ?, 15. XII. 1230). Knez Češke od 1192; već iduće godine svrgnut, ali se na vlast vraća 1197.… Nastavi čitati →
Otakar II. (Přemysl Otakar II. ili Přemysl II.), češki kralj (Městec Králové, oko 1233 – kraj Dürnkruta, 26. VIII. 1278). Unuk → Otakara I. Za života oca → Václava I. vladao Moravskom. Češki kralj od 1253.… Nastavi čitati →
Otočec, srednjovj. burg na ušću r. Krke kraj Novog Mesta, Slovenija. Prvi spomen 1252. U drugoj pol. XVI. st. u posjedu obitelji Lenković. Konačan građev. oblik dobiva u doba renesanse i baroka. U II. svj. ratu dosta oštećen; poslije obnovljen.
Otokar (Otacher ouz der Geul), štajerski kroničar i pjesnik (?, o. 1265 – ?, o. 1320). Autor Austrijske rimovane kronike s više od 100 000 stihova, važnog djela za povijest Svetoga Rim. Carstva Njem. Narodnosti.
Otomansko Carstvo → Osmansko Carstvo
Oton I., grčki kralj (Salzburg, 1. VI. 1815 – Bamberg, 26. VII. 1867). Drugi sin bavarskoga kralja → Ludviga I. iz dinastije Wittelsbach. Vladao 1832–63. Za grčkoga vladara predložile su ga Francuska, Velika Britanija… Nastavi čitati →
Oton I., bavarski kralj (München, 27. IV. 1848 – dvorac Fürstenried, kraj Münchena, 11. X. 1916). Sin Maksimilijana II. Naslijedio je 1886. na prijestolju brata Ludviga II. Budući da je bio duševno bolestan, kao regent… Nastavi čitati →
Oton I. Veliki, njemački kralj i rimsko-njemački car (Wallhausen ?, 23. XI. 912 – Memleben, Tiringija, 7. V. 973). Sin kralja Henrika I., kojega je naslijedio nakon njegove smrti 936. Odlučnim mjerama skršio otpor domaćih… Nastavi čitati →
Oton II., njem. kralj i rim.-njem. car (?, 955 – Rim, 7. XII. 983). God. 961. okrunjen za sukralja svojeg oca Otona I., a 967. za sucara. God. 972. oženio se biz. princezom Teofanom. Vladao od 973.… Nastavi čitati →
Oton III., njem. kralj i rim.-njem. car (Reichswald Kessel, VII. 980 – Paterno, kraj Viterba, 23. I. 1002). Sin Otona II. Za njem. sukralja proglašen u Veroni 983; okrunjen u Aachenu neposredno nakon očeve smrti. U… Nastavi čitati →
Oton IV. (Oton od Braunschweiga), njem. kralj i rim.-njem. car (Braunschweig, 1175. ili 1182 – dvorac Harzburg, 19. V. 1218). Sin bavarskoga i saskoga vojvode Henrika Lava i Matilde, kćeri engl. kralja Henrika II. Odrastao na dvoru… Nastavi čitati →
