PRAVO – PRAVNI SUSTAV I DRŽAVNO UREĐENJE

korpus

korpus (lat.) 1. Jedan od bitnih elemenata za pojam državine u rim. pravu. Označava da se neka osoba nalazi u takvu fiz. i prostornom odnosu prema nekoj stvari da je ova u njegovoj faktičnoj vlasti. Često u nazivu zbirki zakona… Nastavi čitati →

korupcija

korupcija (lat.), zloporaba javnih ovlasti radi osobnih probitaka; podmićivanje utjecajnih ljudi, koji zauzimaju odgovorne položaje u drž. administraciji i politici radi dobivanja narudžbi, preuzimanja koncesija, izbjegavanja plaćanja poreza i dr. Nanosi velike štete nac. gospodarstvu, te se redovito progoni i… Nastavi čitati →

Kostrenčić, Marko

Kostrenčić, Marko, hrvatski pravnik (Zagreb, 21. III. 1884 – Zagreb, 19. V. 1976). Doktorirao u Zagrebu 1908. Prvi profesor pravne povijesti u Zagrebu 1912–37. i 1945–55. Dekan Pravnoga fakulteta 1917–18; rektor Sveučilišta 1949–50. Ministar socijalne politike i… Nastavi čitati →

krađa

krađa, kazneno djelo protiv imovine; sastoji se u oduzimanju tuđe pokretne stvari u namjeri da se njezinim prisvajanjem pribavi sebi ili nekome drugom protupravna imovinska korist. K. je dovršena aprehenzijom, tj. uzimanjem predmeta krađe u vlastitu detenciju,… Nastavi čitati →

krajnja nužda

krajnja nužda, situacija istovremene neskrivljene opasnosti koju netko otklanja povredom tuđeg dobra, a opasnost se otklanja na način kojim se ostvaruju obilježja nekoga kaznenog djela. Djelo učinjeno u krajnjoj nuždi nije kazneno djelo, iako je u teoriji sporno isključuje… Nastavi čitati →

Krbek, Ivo

Krbek, Ivo, hrvatski pravnik (Zagreb, 23. VIII. 1890 – Split, 17. I. 1966). Doktorirao 1919. Profesor upravnoga prava u Zagrebu 1928–41. i 1945–61. Gradonačelnik Zagreba 1932–34. Podban Banovine Hrvatske 1939–41. Utamničen 1941–42. Odlazi u partizane… Nastavi čitati →

krimen

krimen (lat.), zločin, zločinstvo, zlodjelo; grijeh, krivnja; kazneno djelo. Protupravno djelo koje u posebnom postupku progoni i kažnjava država izričući za to javnu kaznu. U rim. pravu razlikuje se delictum od crimena, pod kojim se razumijevaju priv. delikti, protupravne… Nastavi čitati →

kriminalistika

kriminalistika (lat. preko njem.), znanost koja se bavi primjenom iskustava i spoznaja prir. i tehn. znanosti zbog utvrđivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja. Dijeli se na kriminalističku tehniku i na kriminalističku taktiku. Tehnika obuhvaća razne metode istraživanja tragova koji ostaju… Nastavi čitati →

kriminalitet

kriminalitet (lat. preko njem.), pojava činjenja kaznenih djela u određenoj sredini i u određenome vremenskom razdoblju. K. je društv. pojava i ima svoje soc. i individualne uzroke. U širem smislu obuhvaća sve protupravne aktivnosti za koje je propisana neka društv.… Nastavi čitati →

kriminalna politika

kriminalna politika, racionalna i planirana organizacija aktivnosti države i društva usmjerena na suzbijanje kriminaliteta preventivnim i represivnim mjerama; izučava postojeće zakonodavstvo i njegovu primjenu i istražuje načine, oblike i metode suzbijanja kriminaliteta. K. p. je deontološka znanost, tj. pitanja… Nastavi čitati →

kriminologija

kriminologija (tal.), znanstv. disciplina koja izučava kriminalitet kao društv. pojavu i njegove soc. i individualne uzroke, odn. čimbenike, i pronalazi zakonitost njegova kretanja. K. je fenomenološka i etiološka znanost; u širem smislu obuhvaća sve kaznene znanosti. U k. postoje različiti… Nastavi čitati →

krivični postupak → kazneni postupak

krivični postupak → kazneni postupak

krivično pravo → kazneno pravo

krivično pravo → kazneno pravo

krivnja

krivnja, psih. odnos ubrojivog počinitelja prema njegovu djelu, zbog kojega zaslužuje društv. osudu i time postaje kazneno odgovoran. Pojavljuje se u dva oblika, kao umišljaj i nehaj. Umišljaj je teži i redovit oblik krivnje, a nehaj je lakši i… Nastavi čitati →

krivokletstvo

krivokletstvo, davanje lažnog iskaza pod zakletvom u arbitražnom, prekršajnom, disciplinskom ili upravnom postupku, te parničnom i kaznenom postupku. Kao lažni iskaz smatra se iskaz koji ne odgovara materijalnoj istini, odn. kojim se potvrđuje postojanje činjenica za koje se zna… Nastavi čitati →

krivotvorenje

krivotvorenje (falsificiranje), kazneno djelo koje se pojavljuje u više oblika: kao pravljenje i stavljanje u optjecaj lažnog novca; kao pravljenje i uporaba lažnih znakova za vrijednost ili papira od vrijednosti; kao pravljenje i uporaba javnih isprava; kao pravljenje falsifikata živežnih… Nastavi čitati →

krivotvorina → falsifikat

krivotvorina → falsifikat

kulturno dobro

kulturno dobro, oblik ljudskoga stvaralaštva prepoznat i priznat kao kulturna vrijednost te se kao takav čuva, a ako je njegova zaštita institucionalno važna, riječ je o kulturnom spomeniku. Kulturna dobra mogu biti materijalna i nematerijalna. Materijalna se dobra… Nastavi čitati →

kvalifikacija

kvalifikacija (lat.) 1. Osposobljenost za obavljanje nekog posla, izvršavanje neke dužnosti i sl. Uvjeti su obično završene škole, položeni ispiti, svjedodžbe, diplome, znanstv. radovi, staž i sl. 2. Ocjena, sud o vrijednosti, značenju nekog čina, postupka, spisa, odn. osobina neke… Nastavi čitati →

kvorum

kvorum (lat.), propisani broj članova jednoga kolegijalnog tijela koji mora prisustvovati sastanku tog tijela da bi odluke bile pravovaljane; zakonom ili pravilima propisan broj predstavničkog tijela (skupštine, vijeća, odbora) koji moraju biti nazočni da bi ono moglo donositi pravovaljane odluke… Nastavi čitati →