Qeqertasuaq (dan. Disko ili Disco), otok, naselje (dan. Godhavn) i zaljev (Qeqertasuup Tunua) na zap. obali Grenlanda. Otok (o. 8578 km2) najveće visine od 1919 m, na kojem su rudnici ugljena i željeza, zatvara istoimeni zaljev, u koji… Nastavi čitati →
Qeshm, također Qishm, najveći otok u Perz. zaljevu, sz od Hormuškog prolaza, provincija Hormozgan, Iran; 1200 km2, o. 20 000 st. Ugl. brežuljkast, s malo obradivih površina. Rudnici soli; ribarstvo, poljodjelstvo (žitarice, povrće, voće). Istoimeno najveće… Nastavi čitati →
Qi Baishi, kin. slikar (Xitang, 22. XI. 1863 – Peking, 16. IX. 1957). U duhu kin. tradicijskoga slikarstva slikao mrtve prirode i poetične krajolike.
Qilian Shan (prema W. G. Ch’i-lien Shan, pinyin Qilian Shan), također Nan Shan, planinski lanac na granici provincija Qinghai i Gansu, sred. Kina. Pruža se u smjeru SZ–JI s vrhovima višima od 6000 m. Na ist. kraju lanca nalazi se… Nastavi čitati →
Qin Ling Shandi (prema W. G. Ch’in Ling Shan, pinyin Qin Ling Shandi), planinski lanac na S Kine. Proteže se smjerom I–Z, od SI provincije Gansu preko središnjeg dijela provincije Shaanxi do zap. Henana. Najviši vrh 4107 m.
Qinâ, također Qena ili Kena, namjesništvo na I sred. Egipta, s obiju strana Nila, između Arap. i Libijske pustinje; 1796 km2, 2 936 600 st. Poljoprivreda: uzgoj šećera (o. 60% egip. proizvodnje), žitarica. Rudnici fosfata;… Nastavi čitati →
Qing (Ching), kineska vladarska dinastija mandžurskoga podrijetla, nazivana i Mandžu. Vladala 1644–1912. Utemeljena 1636. Godine 1644. zauzima Peking i svrgava dotadašnju dinastiju Ming. Za cara Kang Hsija (vladao 1661–1722) utvrđena je rusko-kineska granica na Amuru. Tada su Kini podvrgnute Vanjska… Nastavi čitati →
Qingdao (prema W. G. Ch’ing-tao, pinyin Qingdao), grad i luka u provinciji Shandong, ist. Kina; 1 642 300 st. Velika voj. luka, lučko i industr. središte na Žutom moru. Tekst., gumarska, kem., petrokem. i ind. želj. opreme. Visoka… Nastavi čitati →
Qinghai (prema W. G. Ch’ing-hai, pinyin Qinghai), bivši Koko Nor ili Kuku Nor ili Ch’ing Tao, provincija u zap. Kini; 716 693 km2, 5 001 300 st. Jedna od vrlo rijetko naseljenih provincija, sa samo… Nastavi čitati →
Qinghai Hu (prema W. G. Ch’ing-hai, pinyin Qinghai Hu), jezero na SI istoimene provincije, sred. Kina, na ist. kraju planinskog lanca Qilian Shan na visini od 3200 m; 4210 km2, najveća dubina 38 m.
Qinhuangdao (prema W. G. Ch’in-huang-tao, pinyin Qinhuangdao), grad i luka u provinciji Hebei, sjev. Kina, u zaljevu Bo Hai, 270 km i od Pekinga; 759 700 st. Izvozna luka za ugljen i naftu iz zaleđa; kem. i ind. stakla.… Nastavi čitati →
Qiongshan (prema W. G. Ch’iung-shan, pinyin Qiongshan), također Kiungshan, gl. grad otoka (istoimena provincija) Hainan, Juž. kin. more, jugoist. Kina; 87 700 st. Povezan s izvoznom lukom Haikouom koja se nalazi si od grada.
Qiqihar (prema W. G. Ch’i-ch’i-ha-erh, pinyin Qiqihar), bivši Lungkiang, grad i luka u provinciji Heilongjiang, sjeveroist. Kina, na r. Nen; 882 400 st. Želj. čvorište koje zajedno s okolnim manjim gradovima čini središte razvijene industrije: čeličane, vozila, strojevi, alatni… Nastavi čitati →
Qom, također Qum, gl. grad istoimene provincije (11 237 km2, 1 071 500 st.), na S sred. Irana, na zap. rubu slane pustinje Dasht-e-Kavîr, 150 km j od Teherana; 1 011 000… Nastavi čitati →
Quadrio, štajerska obitelji štukatera tal. podrijetla koji su u XVII. i XVIII. st. djelovali u Austriji. Ističe se majstor Anton Joseph, rokoko-štukater (XVIII. st.), koji je djelovao u Grazu i Hrvatskoj (Varaždin, Lepoglava, Zagreb).
Quadro (u Poljskoj Kwadra), Giovanni Battista, tal. graditelj (Lugano, ? – Poznań, 1590/91). Unio u polj. graditeljstvo oblike tal. renesanse (grad. vijećnica u Poznańu).