FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
A 1. Oznaka prvog člana u nekom nizu ili skupini. 2. fiz Oznaka za mjernu jedinicu jakosti struje, amper. 3. Međunarodna automobilska oznaka za Austriju. 4. Starorimski znak za broj 5000.
a 1. Prvo slovo latinice i mnogih drugih alfabeta. 2. mat Oznaka za opći broj, pravac, stranicu geometrijskog lika. 3. log Simbol univerzalnog afirmativnog suda. 4. glazb Šesti stupanj ljestvice građene na tonu c; u harmoniji: a i A… Nastavi čitati →
abak (iz grčkoga preko latinskoga: abacus), 1. mat Prva poznata sprava za računanje; računska pločica s recima i stupcima po kojima su se pomicali kamenčići i tako se računalo. Kamenčićima (latinski: calculus) se pridavala određena brojevna vrijednost… Nastavi čitati →
Abakumov, Nikolaj Pavlovič, hrvatski geodet ruskoga podrijetla (Ljgov, 4. III. 1882 – Grozni, 9. VI. 1965). Profesor u Zagrebu od 1927. Uveo položajnu astronomiju u Zagreb, potaknuo izgradnju astronomskog paviljona u Maksimiru (1937). Od 1951. živio u Sovjetskom Savezu.
Abbe, Ernst, njemački fizičar (Eisenach, 23. I. 1840 – Jena, 14. I. 1905). Profesor u Jeni (od 1863). Istraživanjima i otkrićima u optici pridonio razvitku tvrtke Carl Zeiss. Poboljšao konstrukciju mikroskopa, dalekozora s prizmama, objektiva… Nastavi čitati →
Abbot, Charles Greeley, američki astrofizičar (Wilton, 31. V. 1872 – Riverdale, 17. XII. 1973). Upravitelj Smithsonova opservatorija u Washingtonu (1907–44). Istraživao zračenje Sunca i utjecaj njegovih promjena na klimu.
Abegg, Richard, njemački kemičar (Danzig, danas Gdańsk, 9. I. 1869 – Köslin, danas Koszalin, Poljska, 3. IV. 1910). Uveo pojam elektroafiniteta. Našao pravilo (1904) prema kojemu je zbroj elektropozitivnih i elektronegativnih valencija kemijskog elementa jednak… Nastavi čitati →
Abel, Niels Henrik, norveški matematičar (Finndøy, kraj Stavangera, 5. VIII. 1802 – Froland, kraj Arendala, 6. IV. 1829). Istraživao rješenja algebarskih jednadžbi (Abelov teorem) i prvi dokazao nerješivost opće algebarske jednadžbe 5. i višeg stupnja s pomoću radikala. Pridonio… Nastavi čitati →
Abelson, Philip Hauge, američki kemičar (Tacoma, 27. IV. 1913 – Bethesda, 1. VIII. 2004). Dao postupak (važan za razvitak atomske bombe) za odvajanje uranovih izotopa 235U i 238U. Dobio neptunij bombardiranjem urana neutronima (s Edwinom… Nastavi čitati →
aberacija (latinski: aberratio zastranjivanje) 1. opć Odstupanje od nečega što je uobičajeno ili što se smatra normalnim, i sl. 2. U biologiji, manje odstupanje (na primjer u veličini, obliku, boji) od svojstava tipičnih za neku biljnu ili životinjsku vrstu.… Nastavi čitati →
Abraham, Max, njemački fizičar (Danzig, danas Gdańsk, 26. III. 1875 – München, 16. XI. 1922). Studirao i doktorirao (1897) kod Maxa Plancka. Profesor u Göttingenu (do 1909), SAD-u, Milanu, Münchenu, Stuttgartu (do 1921) i Aachenu.… Nastavi čitati →
Abrikosov, Aleksej Aleksejevič, ruski i američki fizičar (Moskva, 25. VI. 1928). Studirao u Moskvi, doktorirao na Institutu P. L. Kapica. S Levom Davidovičem Landauom i Vitalijem Lazarevičem Ginzburgom radio na istraživanju supravodljivosti 2. vrste. Bavio se istraživanjem svojstava polumetala.… Nastavi čitati →
ABS 1. Alkilbenzolsulfonat. 2. Akrilnitril-butadien-stirol-polimeri, termoplastična umjetna tvar koja se primjenjuje u automobilskoj industriji, za izradu kućanskih i električnih uređaja. 3. tehn (akronim od njemačkog Antiblockiersystem) Uređaj u kočnom sustavu motornih vozila, zrakoplova i brzih tračnih vozila koji automatski sprječava blokiranje kotača.
Abul Wefa (Abu l-Wafa al-Busdjani /Busdschani/), perzijski (arapski) matematičar i astronom (Buzajani, 10. VI. 940 – Bagdad, 1. VII. 998?). Reformirao sfernu trigonometriju (poučci o sinusu i tangensu, uveo pojmove sekans i kosekans). Primjenjivao linearnu interpolaciju… Nastavi čitati →
acetal, CH3CH (OC2H5)2, bezbojna tekućina ugodna mirisa; nastaje iz etilnog alkohola i acetaldehida. Upotrebljava se kao otapalo u organskim sintezama.
acetaldehid (etanal), bezbojna, lakohlapljiva tekućina oštra mirisa, CH3CHO, vrelišta 21 °C. Dobiva se oksidacijom etanola. Reaktivan je. Polimerizacijom daje paraldehid i metaldehid. Služi za proizvodnju octene kiseline, butanola i umjetnih smola.
acetanilid, C6H5 NHCOCH3, bijela, kristalna tvar, dobiva se iz octene kiseline i anilina. Služio kao lijek (antifebrin) u medicini, a danas zamijenjen analgeticima koji su manje otrovni. Upotrebljava se za sinteze drugih lijekova i boja.
acetati, soli ili esteri octene kiseline.
acetatna vlakna, kemijska vlakna od celuloznih acetata. Zamjenjuje svilu, a služi i u izradi filtara za cigarete.
