FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Woodward, Robert Burns, američki kemičar (Boston, 10. IV. 1917 – Cambridge, Massachusetts, 8. VII. 1979). Profesor Harvardova sveučilišta od 1946. Proučavao mehanizme mnogih organskih reakcija, pripravio niz važnih spojeva poput kolesterola, strihnina i cefalosporina. Razvio upotrebu spektroskopskih metoda za… Nastavi čitati →
Wurtz, Charles Adolphe, francuski liječnik i kemičar (Strasbourg, 26. XI. 1817 – Pariz,
12. V. 1884). Studirao medicinu, usavršavao se kod kemičara J. von Liebiga u Gießenu, radio u laboratoriju J.-B Dumasa, poslije ga naslijedio kao profesor na Medicinskom… Nastavi čitati →
Wüthrich, Kurt, švicarski kemičar (Aarberg, 4. X. 1938). Razvio nove spektroskopske tehnike nuklearne magnetske rezonancije (dvodimenzionalni spektri, uporaba nuklearnog Overhauserova efekta), primijenio spektroskopske metode u proučavanju biološki važnih makromolekula, osobito proteina. Dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2002. Druga polovina… Nastavi čitati →
x-zrake, zastarjeli naziv za → rendgenske zrake.
X, x 1. Dvadeset i drugo slovo klas. lat. abecede, izgovor ks. 2. mat Znak x za nepoznanicu ili za apscisu.
Xe, znak za kem. element → ksenon (lat. xenon).
Y, y 1. Dvadeset treće slovo latinske abecede, odnosno dvadeseto slovo klasičnoga grčkog alfabeta koje se izgovara kao samoglasnik između u i i. 2. Znak za ordinatu u koordinatnom sustavu.
3. Znak Y za kemijski element → itrij (latinski: yttrium).
Yang, Chen Ning, kin.-amer. fizičar (Hefei, Anhui, Kina,1. X. 1922). Poznat po svojim dostignućima iz statističke mehanike i principa simetrije. S Tsung-Dao Leejem podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1957. za rad na narušavanju pariteta u slabim nuklearnim interakcijama, koji… Nastavi čitati →
Yb, znak za kemijski element → iterbij (latinski: ytterbium).
Young, Charles Augustus, amer. astronom (Hanover, New Hampshire, 15. XII. 1834 – Hanover, 3. I. 1908). Izumitelj automatskog spektroskopa, prvi znanstvenik koji je proučavao spektre Sunčeve korone. Radio na sveučilištima Dartmouth i Princeton. Pohodio različite dijelove svijeta kako bi gledao pomrčine Sunca.
Young, Thomas, britanski fizičar liječnik, astronom, egiptolog (Milverton, 13. VI. 1773 – London, 10. V. 1829). Profesor na Kraljevskom institutu u Londonu, od 1804. radio kao liječnik. Značajan zbog istraživanja vezanih uz interferenciju, valnu teoriju svjetlosti, elastičnost (modul elastičnosti… Nastavi čitati →
Yukawa, Hideki, jap. fizičar (Tokyo, 23. I. 1907 – Kyoto, 8. IX. 1981). God. 1935. predvidio postojanje nuklearne sile koja drži jezgru zajedno, odn. mezona, za što mu je 1949, nakon što je Cecil Powell dokazao postojanje mezona, uručena… Nastavi čitati →
Z, z 1. Dvadeset i šesto slovo latinske i dvadeset i deveto slovo hrv. abecede (za zvučni strujni suglasnik). 2. Oznaka z za aplikatu u koordinatnom sustavu.
Zajcev, Aleksandr Mihailovič, rus. kemičar (Kazan’, 2. VII. 1841 – Kazan’, 1. IX. 1910). Sveuč. prof. u Kazan’u. Otkrio zakonitosti po kojoj se halogenovodici odcjepljuju od halogenskih derivata i adiraju na nezasićene spojeve. Otkrio laktone, novu klasu org. spojeva.
zajednička mjera mat Cijeli broj koji je mjera svakoga pojedinoga cijelog broja iz nekoga skupa. Npr. 7 je zajednička mjera za skup brojeva 14, 28, 49, 63, 70 jer je svaki od tih brojeva djeljiv sa 7.
zajednički višekratnik mat Cijeli broj (brojevi) koji je djeljiv sa svakim pojedinim cijelim brojem iz nekog skupa. Npr. skup brojeva 2, 4, 5, 10, 20 ima zajednički višekratnik u brojevima 20, 40, 60, 80, 100 jer je svaki od tih… Nastavi čitati →
zakon djelovanja i protudjelovanja → Newtonovi zakoni
zakrivljenost fiz Svojstvo onoga što je zakrivljeno. U općoj teoriji relativnosti fiz. je prostor zakrivljen u područjima gdje postoje jaka gravitacijska polja. Za razliku od euklidske geometrije, gdje je prostor ravan (z. mu je nula), neeuklidske geometrije uvode zakrivljene prostore (pozitivno i negativno zakrivljene).
zamrzavanje 1. Postupak promjene agregatnog stanja tekućine u krutinu njezinim hlađenjem na temperaturu ispod tališta, npr. vode u led. 2. Podvrgavanje namirnica hlađenju na temperature ispod 0 °C (obično na -18 °C) kako bi se mogle dulje očuvati bez kvarenja.
