FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

zlato

zlato (lat. aurum), znak Au, kem. element I-B skupine s rednim brojem 79 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 197,0. Žuta, mekana kovina, talište 1064,43 °C, vrelište 2807 °C. Može se kovati u vrlo tanke listiće i izvući u… Nastavi čitati

zlatotopka

zlatotopka, carska vodica, smjesa dušične (1 dio) i solne kiseline (3–4 dijela). Žuta, dimeća, korozivna, hlapljiva tekućina koja se upotrebljava u metalurgiji, za otapanje kovina (zlata, platine i drugih plemenitih kovina), te za ispitivanje kovina.

Zn

Zn, znak za kem. element → cink (lat. zincum).

zodijak

zodijak (grč. sodiakos kiklos životinjski krug), pojas koji okružuje ekliptiku, a čine ga 12 zviježđa: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak i Ribe. Položajem nebeskih tijela pri rođenju čovjeka odgonetavala se njegova sudbina. U kin.… Nastavi čitati

Zosim(os) iz Panapolisa

Zosim(os) iz Panapolisa, starogrč. mistik i alkemičar (Panopolis, danas Akhmim, Egipat, o. 350 – ?, o. 420). Napisao najstarije alkemijske knjige; rijetki su izvornici na grčkom, a prijevodi na arap. jeziku otkriveni su 1995. U spisima se prvi put… Nastavi čitati

Zr

Zr, znak za kem. element → cirkonij (lat. zirconium).

zračenje (radijacija)

zračenje (radijacija), fiz. prijenos energije s pomoću subatomskih čestica i elektromagn. valova. Svako elektromagn. z. prolazi kroz vakuum brzinom svjetlosti, ali se brzina smanjuje njegovim prolaskom kroz neko sredstvo. Z. krutih tijela, tekućina i plinova nastalo zbog njihove temperature… Nastavi čitati

zrak

zrak, uzduh, plinovit ovoj oko Zemlje. Jedan od temeljnih elemenata u starim filozofijama prirode. Uvjet mogućnosti disanja i ljudskog opstanka. → atmosfera

zraka

zraka mat Dio pravca omeđen točkom, polupravac; više ravnih crta koje iz jedne točke izlaze u razne smjerove; fiz elektromagn. valovi ili čestice koje se gibaju u jednom smjeru.

zrcalo (ogledalo)

zrcalo (ogledalo), glatka površina koja odbija (reflektira) svjetlost. Izrađuju se nanošenjem srebra (kućna zrcala) na stražnju plohu ili nanošenjem aluminija na prednju plohu (astron. zrcala). Obično se razlikuju ravna i zakrivljena (udubljena ili izbočena) zrcala. Ravno z. služi za… Nastavi čitati

Zsigmondy, Richard Adolf

Zsigmondy, Richard Adolf, austr. kemičar (Beč, 1. IV. 1865 – Göttingen, 24. IX. 1929). Prof. u Grazu i Göttingenu. Dokazao heterogenu prirodu koloidnih otopina i razvio metode važne za modernu koloidnu kemiju. Jedan od konstruktora ultramikroskopa. Dobio Nobelovu nagradu za kemiju 1925.

zvijezda

zvijezda, okruglo svemirsko plinovito tijelo s vlastitim izvorom zračenja i s vrlo visokom temperaturom i velikom masom koja se drži zahvaljujući vlastitoj gravitaciji. Elektromagn. zračenje rezultat je termonuklearnih reakcija u zvijezdi, pretežno u pretvaranju vodika u helij. Zvijezde vidljive… Nastavi čitati

zviježđa

zviježđa, skupine zvijezda koje na nebu oblikuju neku sliku (predmeta ili životinje). Zato su u starini dobila imena mitskih osoba i životinja kao Orion, Pegaz, Lira, Labud, Lav, Rak, Jarac, Mali i Veliki medvjed itd. U staroj grč. astronomiji… Nastavi čitati

zvjezdana populacija

zvjezdana populacija, klasifikacija zvijezda prema kem. svojstvima na osnovi spektroskopije. Postoji populacija I i populacija II. U prvoj su skupini zvijezde koje se nalaze u krakovima i disku galaktike. Smatra se da su to mlađe zvijezde kao što su… Nastavi čitati

zvjezdana spektroskopija → spektralna klasifikacija

zvjezdana spektroskopijaspektralna klasifikacija

zvjezdana veličina → magnituda

zvjezdana veličina magnituda

zvjezdarnica → opservatorij

zvjezdarnicaopservatorij

Zvorikin (Zvorykin, Zworykin), Vladimir Kosma

Zvorikin (Zvorykin, Zworykin), Vladimir Kosma, rus. fizičar i izumitelj (Murom, 30. VII. 1889 – Princeton, 29. VII. 1982). Jedan od pionira televizije. Diplomirao 1912. u Petrogradu, 1919. preselio se u SAD. Istraživao prijenos slike s pomoću el. signala. Izumio… Nastavi čitati

zvuk

zvuk fiz Titranja koja se šire kroz elastične medije (čvrsta i tekuća tijela i plinove), a takve su frekvencije i jakosti da ih može čuti ljudsko uho (frekvencije od 16 Hz do 20 000 Hz). Prenosi se titranjem čestica medija… Nastavi čitati

Zwicky, Fritz

Zwicky, Fritz, švicarski astrofizičar (Varna, Bugarska, 14. II. 1898 – Pasadena, 8. II. 1974). Dugogodišnji profesor na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (Caltech) u Pasadeni. Postavio hipotezu o izvangalaktičkim supernovama koje su prijelaz iz obične zvijezde u neutronsku, glavni izvor… Nastavi čitati